Gramatička kategorija glagolskog stanja u japanskom jeziku

Špica, Dragana

doi:10.31724/rihjj.51.2.11

Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Vol. 51 No. 2, 2025.

Pregledni rad

https://doi.org/10.31724/rihjj.51.2.11

Gramatička kategorija glagolskog stanja u japanskom jeziku

Dragana Špica ; Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

Puni tekst: hrvatski pdf 426 Kb

verzije

str. 621-651

preuzimanja: 33

citiraj

APA 6th Edition

Špica, D. (2025). Gramatička kategorija glagolskog stanja u japanskom jeziku. Rasprave Instituta za hrvatski jezik, 51 (2), 621-651. https://doi.org/10.31724/rihjj.51.2.11

MLA 8th Edition

Špica, Dragana. "Gramatička kategorija glagolskog stanja u japanskom jeziku." Rasprave Instituta za hrvatski jezik, vol. 51, br. 2, 2025, str. 621-651. https://doi.org/10.31724/rihjj.51.2.11. Citirano 17.03.2026.

Chicago 17th Edition

Špica, Dragana. "Gramatička kategorija glagolskog stanja u japanskom jeziku." Rasprave Instituta za hrvatski jezik 51, br. 2 (2025): 621-651. https://doi.org/10.31724/rihjj.51.2.11

Harvard

Špica, D. (2025). 'Gramatička kategorija glagolskog stanja u japanskom jeziku', Rasprave Instituta za hrvatski jezik, 51(2), str. 621-651. https://doi.org/10.31724/rihjj.51.2.11

Vancouver

Špica D. Gramatička kategorija glagolskog stanja u japanskom jeziku. Rasprave Instituta za hrvatski jezik [Internet]. 2025 [pristupljeno 17.03.2026.];51(2):621-651. https://doi.org/10.31724/rihjj.51.2.11

IEEE

D. Špica, "Gramatička kategorija glagolskog stanja u japanskom jeziku", Rasprave Instituta za hrvatski jezik, vol.51, br. 2, str. 621-651, 2025. [Online]. https://doi.org/10.31724/rihjj.51.2.11

Sažetak

U radu se na temelju dosadašnjih istraživanja sustavno definira gramatička kategorija glagolskoga stanja u japanskom jeziku i opisuje sedam podvrsta ove kategorije: pasiv (direktni i indirektni, i pasiv vlasnika kao podvrsta indirektnog), kauzativ, posibilitiv (potencijal), spontana konstrukcija, recipročna konstrukcija, leksičko stanje (parovi neprijelaznih i prijelaznih glagola), te perifrastična konstrukcija te aru za posljedično stanje. Zatim je provedena analiza navedenih sedam podvrsta glagolskog stanja uzimajući u obzir sedam kriterija prototipnosti kategorije glagolskog stanja koje predlaže Polančec (2015). Analiza pokazuje da su pasiv i kauzativ središnji članovi kategorije, dok posibilitiv (potencijal) i te aru tvore prijelaznu zonu, a spontana konstrukcija, recipročna konstrukcija i leksičko stanje smješteni su na periferiji. Također se ukazuje na kompleksnost pasiva u odnosu na ostale jezike i ostala glagolska stanja. Rad uspostavlja temelj za dalja kontrastivna istraživanja u vezi s japanskim jezikom.