Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5673/sip.63.3.4
Izoliranost naselja u Hrvatskoj: demografski i prostorni aspekti
Nikola Šimunić
orcid.org/0009-0008-7331-4365
; Institut za istraživanje migracija, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Izolirana naselja složeni su prostorni fenomeni koji zahtijevaju interdisciplinarni
pristup da bi se razumjeli njihovi demografski, društveni i ekonomski aspekti. Izoliranost naselja
u Hrvatskoj uvjetovana je izdvojenim (perifernim) geografskim položajem na relaciji jezgra
– periferija i neodgovarajućom prometnom povezanošću, uvjetovanom prvenstveno kvalitetom
i razvijenošću cestovne prometne mreže. Izoliranost uzrokuje zaostajanje u razvoju (gospodarskom,
infrastrukturnom), a izolirana su mjesta podložnija utjecaju intenzivnijih negativnih
demografskih procesa, pa čine posebnu problematiku u kontekstu demografske revitalizacije i
ravnomjernog razvoja svih dijelova Hrvatske.
U radu se razvija jedinstveni indeks izoliranosti naselja (I*) za 6.757 naselja Republike Hrvatske,
temeljen na modelu vremenske dostupnosti cestovnim putem do lokalnih – županijskih i
do državnog administrativnog središta. Korištenjem kompleksne baze s više od 20.000 unosa
uz GIS alate i napredne statističke metode, identificirano je 738 izoliranih naselja, pri čemu
je izdvojena posebna kategorija otočnih naselja. Rezultati pokazuju da izolirana naselja bilježe
izrazito nepovoljnu demografsku strukturu i rijetku gustoću naseljenosti, uz izraženu starost
populacije. Pristup objedinjuje inovativne podatkovne izvore i višekriterijsko ponderiranje
(CRITIC) te pokazuje kako prostorna izoliranost djeluje kao presudan čimbenik negativnih
demografskih kretanja. Nova tipologija naselja i precizno mapiranje prostorne izolacije nude
jasan okvir za održive razvojne politike i revitalizaciju najugroženijih područja u Hrvatskoj.
Ključne riječi
CRITIC-metoda; demografska dinamika; GIS; izoliranost; prostorna demografija
Hrčak ID:
344931
URI
Datum izdavanja:
27.1.2026.
Posjeta: 82 *