Skip to the main content

Review article

Mentalno zdravlje muškaraca – opasnosti samoliječenja

Petar Bilić


Full text: croatian pdf 344 Kb

page 275-280

downloads: 76

cite

Full text: english pdf 344 Kb

page 275-280

downloads: 68

cite


Abstract

Muško mentalno zdravlje često je zanemareno zbog društvenih pritisaka koji promiču emocionalnu snagu i samostalnost dovodeći do ignoriranja simptoma. Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, mentalni poremećaji pogađaju 20 % populacije, s muškarcima koji čine 56,8 % hospitalizacija – najviše zbog alkohola, shizofrenije, depresije i PTSP-a. Visoke stope alkoholizma kod muškaraca srednje dobi i rast problema kod mladih su zabrinjavajuće.
Samoliječenje (engl. self-medication) – upotreba alkohola, droga ili supstancija bez nadzora – pogoršava stanje više od ignoriranja problema. Ne rješava uzroke, već stvara ovisnosti, suicidalni rizik i komorbiditete poput depresije i alkohola. Stigma „muškarci ne plaču“ potječe iz obiteljskog odgoja i „toksične muškosti“, potiskuje emocije i sprječava traženje pomoći. Povijesno, plakanje je bilo prihvaćeno (Ahil, Biblija).
Neurobiologija pokazuje kako alkohol mijenja dopamin, GABA i HPA-os, uzrokuje atrofiju mozga i rebound efekte. Muškarci s PTSP-om (44 % veterana) i anksioznošću češće se samoliječe alkoholom (35,6 % GAP slučajeva). AI alati (ChatGPT: 25 % točnosti, halucinacije) nose rizike bez nadzora, dok online terapija pokazuje jednaku efikasnost kao face-to-face.
Potreban je multidisciplinarni pristup: razbijanje stigmi, edukacija i hibridni modeli (AI + terapeuti) za sprječavanje ovisnosti i poticanje pomoći.

Keywords

mentalno zdravlje, stigma, samoliječenje, toksična muškost, zlouporaba supstancija, AI u mentalnom zdravlju, online psihoterapija

Hrčak ID:

345177

URI

https://hrcak.srce.hr/345177

Publication date:

26.2.2026.

Article data in other languages: english

Visits: 365 *