Original scientific paper
https://doi.org/10.15644/asc60/1/8
Utjecaj neliječenoga karijesa na kvalitetu života povezanu s oralnim zdravljem i indeks tjelesne mase kod djece od 11 do 12 godina
Seray Sahin
orcid.org/0009-0000-3691-5876
; Department of Pediatric Dentistry, Faculty of Dentistry, Marmara University, Istanbul, Türkiye
*
Betül Şen Yavuz
orcid.org/0000-0002-7561-8396
; Department of Pediatric Dentistry, Faculty of Dentistry, Marmara University, Istanbul, Türkiye
Betul Kargul
; Department of Pediatric Dentistry, Faculty of Dentistry, Marmara University, Istanbul, Türkiye; Queen Mary University of London, London, UK
* Corresponding author.
Abstract
Ciljevi: Neliječeni zubni karijes vrlo je raširena bolest u dječjoj dobi koja može narušiti kvalitetu života (QoL), rast i obrazovanje te povećati troškove zdravstvene skrbi. Svrha: Cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti utječu li neliječeni i postojeći zubni karijesi na kvalitetu života te na rast i razvoj djece. Materijali i metode: Ovo presječno istraživanje obuhvatilo je 145 sistemski zdrave djece u dobi od 11 do 12 godina koja su se javila na Odjel pedijatrijske stomatologije pri Sveučilištu Marmara. Indeks tjelesne mase (BMI) izračunat je na temelju visine i tjelesne mase te kategoriziran kao pothranjenost te normalna ili prekomjerna tjelesna masa. Kvaliteta života povezana s oralnim zdravljem (OHRQoL) procijenjena je primjenom ljestvice Child Oral Impacts on Daily Performances (C-OIDP). Težina karijesa procijenjena je prema sustavu International Caries Detection and Assessment System (ICDAS)-II i razvrstana kao: bez karijesa (ICDAS 0), inicijalna lezija (1 – 2), umjerena lezija (3 – 4) ili opsežna lezija (5 – 6). Neliječeni karijes procijenjen je primjenom indeksa Pulpal involvement, Ulceration, Fistula and Abscess (PUFA/pufa) te podijeljen u skupine PUFA/pufa = 0 (bez komplikacija) i PUFA/pufa > 0
(prisutne komplikacije). Rezultati: Od ukupnog broja djece 56,5 % bile su djevojčice. Srednja vrijednost rezultata za pufa i PUFA iznosila je 0,6 ± 1,2, odnosno 0,1 ± 0,3, a ukupni rezultat C-OIDP-a bio je 10,1 ± 12,3. Raspodjela BMI-ja prema spolu i dobi nije pokazala statistički značajne razlike (p = 0,451 i p = 0,129). Također nije utvrđena statistički značajna povezanost između BMI-ja i kliničkih komplikacija neliječenoga karijesa (p = 0,317), ni između BMI-ja i težine karijesa (p = 0,219). Zaključci: Rezultati ističu važnost oralnoga zdravlja u kontekstu općeg blagostanja djece. Viši rezultati za ICDAS-II bili su povezani s nižim vrijednostima OHRQoL-a, a djeca bez karijesa pokazala su povoljnije ishode, što se može objasniti većom sviješću o zdravlju ili psihosocijalnim čimbenicima. Težina karijesa negativno je utjecala na emocionalnu dobrobit. Nalazi upućuju na potrebu za sveobuhvatnom procjenom i ranom primjenom preventivnih mjera.
Keywords
dijete; zubni karijes; oralno zdravlje; indeks tjelesne mase; oralni ulcer; test zubne pulpe; parodontni apsces; ljestvica utjecaja oralne sluznice djeteta na dnevne performanse (C-OIDP); kvaliteta života povezana s oralnim zdravljem (OHRQoL); neliječeni zubni karijes
Hrčak ID:
345357
URI
Publication date:
13.3.2026.
Visits: 523 *