Izvorni znanstveni članak
RAZVOJNI CILJEVI I NASLIJEĐENA RAZVOJNA OGRANIČENJA HRVATSKIH SREDNJIH GRADOVA
Ognjen ČALDAROVIĆ
; Filozofski fakultet, Zagreb
Sažetak
Srednji hrvatski gradovi nisu do sada bili posebnim predmetom
sociolog ijske analize. Zato je otežano upućivati i na pouzdane
ocjene njihovih razvojnih mogućnosti. S obzirom na
dosadašnje karakteristike hrvatske urbanizacije, utemeljeno
je očekivati da će u njezinu okviru veće razvojne mogućnosti
imati veći i veliki hrvatski gradovi. Ipak, u okviru domišljenije
urbanističke politike kojoj je cilj ohrabrivanje policentričnih
tendencija u urbanoj mreži srednji gradovi mogu odigrati
važnu ulogu. Posebne razvojne prednosti koje oni nude su
ove: (i) veće mogućnosti stjecanja/izgrađivanja stana sukladno
stambenim aspiracijama; (ii) povoljnija ekologijska situacija;
(iii) urbane usluge i servisi imaju (imat će) veću kakvoću
nego u velikim gradovima; (iv) u srednjim gradovima,
po pravilu, niža je nezaposlenost; (v) srednji gradovi olakšavaju
uporabu okućnice kao specifičnog obiteljskog razvojnog
resursa, što je posebno važno za stabilnost domaćinstva;
(vi) u manjim središtima lakše je organizirati racionalno
razvojno aktiviranje lokalnih turističkih i rekreacijskih resursa
i na toj osnovici razvijati komplementarne gospodarske
djelatnosti; (vii) zbog manje kompleksnosti socijalne mreže
postoji po pravilu i manja razina konfliktnosti između aktera.
Nasuprot njima stoje nemala razvojna ograničenja. Među
njima su ova najvažnija: (i) nerazvijena kulturna infrastruktura;
(ii) negativna socijalna kontrola; (iii) osjećaj "izolacije" i
odvojenosti od svjetskih zbivanja; (iv) malograđanski mentalitet;
(v) uniformna socijalna, kulturna i civilizacijska
ponuda. Zbog toga, koliko se želi stimulirati razvitak srednjih
hrvatskih gradova, potrebno je razviti jedinstvenu politiku s
jasnim organizacijskim i financijskim parametrima te jasnim
razvojnim prednostirno srednjih gradova.
Ključne riječi
Hrčak ID:
31476
URI
Datum izdavanja:
30.4.1999.
Posjeta: 4.110 *