Acta clinica Croatica, Vol. 65. No. 1, 2026.
Stručni rad
https://doi.org/10.20471/acc.2026.65.01.17
Dvadesetogodišnji trendovi u liječenju u Zavodu za intenzivnu kardiološku skrb Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice
Krešimir Crljenko
orcid.org/0000-0002-5753-9475
; Department of Cardiology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
*
Helena Jerkić
orcid.org/0000-0002-1650-4735
; Department of Cardiology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia
Dorijan Babić
; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Marin Pavlov
; University Hospital Dubrava, Zagreb, Croatia
Zdravko Babić
orcid.org/0000-0002-7060-8375
; Department of Cardiology, Sestre milosrdnice University Hospital Center, Zagreb, Croatia; ; School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
* Dopisni autor.
Sažetak
Uvod: Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi trendove u zadnjih 20 godina u demografskim karakteristikama bole-
snika, učestalosti glavnih i drugih dijagnoza, čimbenicima rizika, vrstama i broju prijema, korištenim terapijskim
sredstvima i postupcima te usporediti duljinu liječenja i ishode uključujući mortalitet među bolesnicima hospitali-
ziranima u Zavodu za intenzivnu kardiološku skrb KBC-a Sestre milosrdnice.
Metode: Autori su retrogradno prikupili podatke iz medicinske dokumentacije i elektroničkog bolničkog informa-
cijskog sustava o svim pacijentima hospitaliziranima tijekom ožujka 2003., ožujka 2013. i ožujka 2023. te usporedili
te tri skupine bolesnika.
Rezultati: Tijekom razdoblja istraživanja ukupno su hospitalizirana 304 bolesnika. Došlo je do značajnog poveća-
nja broja pacijenata tijekom razdoblja istraživanja (74, 87 i 143), uključujući pacijente upućene iz okolnih mjesnih
bolnica (1,4 % naspram 28,7 % naspram 34,3 %; P < 0,001), a posebno one s infarktom miokarda sa ST-elevacijom
kao prvom dijagnozom (STEMI) (6,8 % prema 31% prema 28,7 %; P < 0,001). Korištenje ehokardiografije postalo
je češće tijekom vremena (33,9 % prema 56,5 % prema 65,7 %, P < 0,001), kao i perkutana koronarna intervencija
(PCI) (35,6 % prema 61,2 % prema 67,8 %, P < 0,01). Veća učestalost propisivanja antibiotika (3,4 % prema 18,8 %
prema 22,9 %, P < 0,01) ukazuje na povećanje učestalosti infekcija. Medijan vremena boravka u jedinici intenzivnog
liječenja (59 naspram 43 naspram 22 sata; P < 0,01) i trajanje cijele hospitalizacije (10 naspram 7 naspram 3 dana;
P < 0,01) smanjivao se tijekom ispitivanog razdoblja, kao i stopa smrtnosti (9,5 % naspram 5,7 % naspram 2,8 %;
P < 0,01).
Zaključak: Rezultati upućuju na trend porasta broja pacijenata hospitaliziranih u jedinici intenzivnog kardiološkog
liječenja (osobito onih sa STEMI-jem) uz skraćivanje boravka, veću primjenu ehokardiografije i PCI-ja te smanjenje
mortaliteta. Za značajnu statističku analizu u korištenju mehaničke cirkulacijske i respiratorne potpore, kao i kon-
tinuirane bubrežne nadomjesne terapije, potrebno je ispitati veći broj bolesnika.
Ključne riječi
Intenzivna kardiološka skrb; Trendovi; Akutni koronarni sindrom; Duljina hospitalizacije; Bolnička smrtnost
Hrčak ID:
345844
URI
Datum izdavanja:
27.3.2026.
Posjeta: 235 *