Original scientific paper
Struktura i funkcioniranje vakufskog gospodarstv u Güğercinliku, Balji, Avlonji i Çanu: studija kaze Biga u osmanskom provincijskom sustavu u 16. stoljeću. (Sažetak)
Aysun Acar Durukan
; Atatürk University Institute Of Turkic/Turkology Studies, Erzurum Republic of Türkiye
Abstract
Osmanska institucija vakufa (pobožna zaklada ili waqf na turskom, mn. evkaf ) ne bi se trebala promatrati samo kao religijska i dobrotvorna ustanova, nego i kao institucionalni mehanizam koji je regulirao gospodarsku aktivnost u ranom novom vijeku. Pristup institucionalne ekonomije naglašava da se ekonomsko ponašanje ne pojavljuje isključivo kao rezultat tržišnih dinamika; ono je oblikovano institucionalnim okvirima koji te dinamike strukturiraju i ograničavaju. U tom su smislu vakufi funkcionirali kao polujavne institucije koje su štitile imovinu pod posebnim pravnim statusom, osiguravale raspodjelu prihoda za unaprijed određene svrhe te omogućavale dugoročnu uporabu resursa. Stoga se vakufski sustav u osmanskim provincijama može razumjeti kao predmoderni model raspodjele resursa i regulacije lokalnog gospodarstva.
Ova studija analizira strukturu, tipologiju i gospodarsko funkcioniranje institucije vakufa u nahijama Güğercinlik, Balya, Avlonya i Çan unutar kaze Biga tijekom 16. stoljeća. Na temelju podataka zabilježenih u tahrir-defterima i evkaf-defterima iz godina 1516., 1530. i 1574., istraživanje nastoji ponuditi komparativnu analizu izvora prihoda vakufa, njihove institucionalne kontinuitete te promjene tijekom vremena.
Rezultati pokazuju da je velika većina vakufa u Güğercinliku, Balji, Avlonji i Çanu bila utemeljena kao zaklade vezane uz zavije i džamije, kao i zaklade od javne koristi (vakf-ı ʿāmme). Uz njih, obiteljski vakufi (evlâdlık waqf ) također su činili važnu sastavnicu regionalne vakufske strukture.
Pristupajući funkcioniranju vakufske institucije u ruralnim i polururalnim sredinama na mikrohistorijskoj razini, ova studija nastoji otkriti regionalne posebnosti vakufske ekonomije na primjeru kaze Biga unutar šireg okvira osmanskog provincijskog sustava.
Iako je postojeća literatura o osmanskom vakufskom sustavu u 16. stoljeću opsežna, većina tih istraživanja primarno se usredotočuje na urbana središta ili na pojedinačne nahije i kaze promatrane izolirano. Dugoročne i komparativne analize koje obuhvaćaju sve nahije povezane s kazom Biga još su uvijek ograničene.
Premda su zasebna istraživanja o Lâpsekiju i Ezineu, kao i radovi posvećeni objavljivanju i analizi tahrir-deftera, pružili vrijedne podatke, vakufi u Güğercinliku, Balji, Avlonji i Çanu još nisu bili sustavno analitički i komparativno obrađeni u okviru vakufske ekonomije. Ova studija nastoji popuniti tu prazninu u historiografiji.
Glavni izvori korišteni u ovom istraživanju jesu Tapu-tahrir defteri te registri sačuvani u zbirci Kuyûd-ı Kadîme Predsjedništva Državnog arhiva Republike Turske. Na temelju tih izvora identificirana su vakufska sela i mezre, a vakufski prihodi klasificirani su i komparativno analizirani kroz različita razdoblja i nahije.
Rezultati pokazuju da je u 16. stoljeću vakufska institucija u spomenutim nahijama imala široko rasprostranjenu i funkcionalnu strukturu. Prihodi vakufa uglavnom su se temeljili na poljoprivrednoj proizvodnji, a određeni broj zaklada pokazuje institucionalni kontinuitet kroz sva tri promatrana razdoblja. Ti rezultati upućuju na to da je vakufska institucija bila trajna i sastavna komponenta regionalne društveno-gospodarske strukture.
Keywords
Osmansko Carstvo; Biga; Güğercinlik; Balya; Avlonya; Çan; vakufska ekonomija; tahrir-defteri
Hrčak ID:
346174
URI
Publication date:
30.12.2025.
Visits: 454 *