Professional paper
Knjižnice i čitaonice u Vukovaru od 18. do 20. stoljeća kao ustanove znanja i nositelji društvenog razvoja
Vlatka Surma Szabo
; Gradska knjižnica Vukovar
*
* Corresponding author.
Abstract
Cilj. Cilj istraživanja bio je izraditi popis knjižnica i čitaonica koje su djelovale u Vukovaru od 18. do 20. stoljeća te istražiti njihovu ulogu u oblikovanju pismenosti, školstva, kulture i društvenog života grada, potvrđujući kontinuitet knjižničarstva na ovom području.
Pristup/metodologija. Istraživanje se temeljilo na povijesnoj analizi arhivskih izvora, odnosno zapisima muzealca Antuna Eugena Brlića, čiji se sumarni inventar čuva u Državnom arhivu u Osijeku pod klasifikacijskom oznakom K.3., broj fonda HR-DAOS-2024. Dodatni izvori uključuju kazivanja sugovornikâ te uvid u raznoliku građu pohranjenu u Gradskom muzeju Vukovar i Gradskoj knjižnici Vukovar.
Rezultat. Istraživanje je identificiralo i kronološki prikazalo razvoj crkvenih, privatnih i građanskih knjižnica te čitaonica u Vukovaru. Posebna pažnja posvećena je značajnim ustanovama poput Franjevačkog samostana, obitelji Eltz, društva „Ressource“ te etničkih čitaonica. Utvrđeno je da su knjižnice i čitaonice igrale ključnu ulogu u obrazovanju, kulturnoj razmjeni, očuvanju nacionalnog identiteta i razvoju građanskog društva. Osnivanje Gradske knjižnice 1947. godine označilo je institucionalizaciju knjižničarstva u gradu.
Ograničenja. Istraživanje se temeljilo na dostupnim arhivskim i književnim izvorima, premda su oni često fragmentarni i međusobno neusklađeni. Znatan dio knjižnične građe i dokumentacije stradao je tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata. Građa i dokumenti koji su se ipak uspjeli očuvati, a potom bili pripojeni drugim ustanovama, u velikoj su mjeri uništeni u vrijeme Domovinskog rata. Zbog toga je mogućnost cjelovite rekonstrukcije povijesti fondova bila znatno ograničena. Uz to, detaljni podaci o članstvu i posudbi iz
ranijih razdoblja danas nisu dostupni.
Društveni značaj. Uspostava prvih čitaonica u Vukovaru označila je ključni korak u širenju pismenosti i dostupnosti knjižne građe široj javnosti. Njihovo osnivanje rezultat je angažmana lokalnih intelektualaca, učitelja, svećenika i kulturnih djelatnika, koji su prepoznali važnost čitanja i obrazovanja u razvoju kritičkog mišljenja i jačanju nacionalnog identiteta. Najranije čitaonice nisu bile samo mjesta za posudbu i čitanje knjiga. U njima su se održavali kulturni programi, edukativna predavanja, čitalačke večeri pa i političke rasprave, čime su poprimile snažnu društvenu ulogu. Time su čitaonice u Vukovaru postale simbol kulturnog preporoda, nositelji prosvjetiteljskih ideja i temeljni čimbenici u razvoju knjižničarstva i kulturnih ustanova u gradu.
Originalnost vrijednost. Rad sustavno prikazuje kronologiju i raznolikost knjižnica i čitaonica u Vukovaru, obuhvaćajući crkvene, privatne, građanske i etničke ustanove, što omogućuje jedinstvenu povijesnu perspektivu na kulturni i obrazovni razvoj grada. Istraživanje naglašava kontinuitet knjižničarstva i njegovu ulogu u oblikovanju društvenog i kulturnog identiteta.
Keywords
Čitaonice, društveno-kulturni razvoj, knjižnice, obrazovanje, Vukovar
Hrčak ID:
346340
URI
Publication date:
17.4.2026.
Visits: 242 *