Original scientific paper
https://doi.org/10.5513/BWGZ4228
In vitro potencijal Aspergillus alliaceus i Trichoderma harzianum kao biokontrolnih agensa koji proizvode hitinazu u suzbijanju patogena pšenice rodova Fusarium i Alternaria
Samira Bensmail
orcid.org/0000-0001-5178-9804
; Laboratory of Valorization and Conservation of Biological Resources, University of Boumerdes
*
Fatma Halouane-Sahir
; Laboratory of Valorization and Conservation of Biological Resources, University of Boumerdes
Sadjia Lahiani
; Laboratory of Valorization and Conservation of Biological Resources, University of Boumerdes
Souhila Bensmail
orcid.org/0000-0002-6366-7537
; Laboratory of Biotechnology and Protection of Agricultural and Natural Ecosystems, University of Bouira
Amel Bennacer
Samira Mebdoua
Abdenaceur Reghmit
Zahia Oukali
* Corresponding author.
Abstract
Biološka kontrola fitopatogena, uključujući gljivične parazite, smatra se prirodnom i ekološki prihvatljivom alternativom
kemijskim tretmanima. Cilj ovog istraživanja bio je izolirati, provesti odabir i identificirati gljivične sojeve iz rizosfere
durum pšenice uzgajane u središnjem Alžiru, kao i endofitne gljive iz korova pšenice u istoj regiji, s obzirom na njihovu
sposobnost proizvodnje hitinaze, enzima važnog za biološku kontrolu. Od ukupno 61 izoliranog gljivičnog soja, 37,7%
pokazalo je različite razine enzimske aktivnosti tijekom primarnog odabira na čvrstom hranjivom mediju. Petnaest
najproduktivnijih sojeva odabrano je za sekundarni odabir putem potopljene fermentacije (SmF) uz korištenje koloidnog
hitina kao supstrata. Analiza aktivnosti hitinaze pokazala je da su Aspergillus alliaceus PP235382 i Trichoderma harzianum PQ564478 bili najaktivniji nakon 48 h (0,145 ± 0,006 IU/mL), odnosno 96 h (0,173 ± 0,011 IU/mL) inkubacije. Nadalje, oba soja pokazala su najvišu antagonističku aktivnost protiv triju patogena pšenice (Fusarium graminearum, F. culmorum i Alternaria alternata) u dvostrukoj kulturi, s postotkom inhibicije između 68,27% i 87,71%, među šest odabranih sojeva s visokom aktivnošću hitinaze. Proizvodnja hitinaze kod T. harzianum i A. alliaceus u uvjetima SmF dodatno je povećana, dosežući 1,167 ± 0,011 IU/mL i 0,915 ± 0,033 IU/mL, korištenjem mineralnog medija koji sadrži 1% (m/v) koloidnog hitina i 1% (m/v) glukoze, uz isto vrijeme inkubacije kao prethodno utvrđeno. Sirovi enzimski ekstrakti antagonista pokazali su najveći inhibitorni učinak na F. culmorum. Ova dva novo izolirana soja i njihovi hitinolitički ekstrakti mogu se koristiti za kontrolu gljivičnih patogena pšenice.
Keywords
rizosferne gljive; Aspergillus alliaceus; Trichoderma harzianum; hitinaze; biološka kontrola
Hrčak ID:
346402
URI
Publication date:
27.3.2026.
Visits: 390 *