Književno-jezični pogled u Marulićevo <i>Naslidovan’je</i>

Horvat, Marijana; Radošević, Andrea

doi:10.31724/rihjj.52.1.8

Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Vol. 52 No. 1, 2026.

Review article

https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.8

Književno-jezični pogled u Marulićevo Naslidovan’je

Marijana Horvat orcid.org/0000-0003-1798-1098 ; Institut za hrvatski jezik, Zagreb
Andrea Radošević orcid.org/0000-0001-8695-0573 ; Staroslavenski institut, Zagreb

Full text: croatian pdf 420 Kb

downloads: 30

cite

APA 6th Edition

Horvat, M. & Radošević, A. (2026). Književno-jezični pogled u Marulićevo Naslidovan’je. Rasprave Instituta za hrvatski jezik, 52 (1). https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.8

MLA 8th Edition

Horvat, Marijana and Andrea Radošević. "Književno-jezični pogled u Marulićevo Naslidovan’je." Rasprave Instituta za hrvatski jezik, vol. 52, no. 1, 2026 https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.8. Accessed 27 Jul. 2026.

Chicago 17th Edition

Horvat, Marijana and Andrea Radošević. "Književno-jezični pogled u Marulićevo Naslidovan’je." Rasprave Instituta za hrvatski jezik 52, no. 1 https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.8

Harvard

Horvat, M., and Radošević, A. (2026). 'Književno-jezični pogled u Marulićevo Naslidovan’je', Rasprave Instituta za hrvatski jezik, 52(1). https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.8

Vancouver

Horvat M, Radošević A. Književno-jezični pogled u Marulićevo Naslidovan’je. Rasprave Instituta za hrvatski jezik [Internet]. 2026 [cited 2026 July 27];52(1). https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.8

IEEE

M. Horvat and A. Radošević, "Književno-jezični pogled u Marulićevo Naslidovan’je", Rasprave Instituta za hrvatski jezik, vol.52, no. 1, 2026. [Online]. https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.8

Abstract

Od naslidovan’ ja Isukarstova i od pogarjen’ ja tašćin segasvitnjih Marka Marulića najstariji je poznati prijevod na hrvatski jezik glasovitoga srednjovjekovnog djela De imitatione Christi, čije se autorstvo danas najčešće pripisuje Tomi Hämmerkenu, rođenomu u njemačkom mjestu Kempenu (otuda i Toma Kempenac, odnosno Toma Kempenski). Djelo je vrlo brzo nakon što se pojavilo postalo popularno, a to je ostalo i do naših dana, što potvrđuje i danim mu nazivom „peto evanđelje”. Marko Marulić preveo ga je s latinskoga jezika na hrvatski godinu dana prije negoli je napisao svoju Juditu, ep po kojemu će postati ocem hrvatske književnosti. Riječ je o čakavskoj stilizaciji književnoga jezika na samom kraju 15. stoljeća. Naslidovan’je je prvi put cjelovito objavljeno tek 1989. godine, i to u dva neovisna izdanja: jedno je izdanje priredio Milan Moguš, a drugo su pripremili Zvonimir Kulundžić i Julije Derossi.