Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15176/vol63no17
Režimi izvrsnosti u prekarnim vremenima: iscrpljenost, isključenost i strukturna diskriminacija u životima istraživača na početku karijere
Miria Gambardella
orcid.org/0000-0002-4982-1067
; Departament d'Antropologia Social i Cultural, Universitat Autònoma de Barcelona, España
*
Asankojo Isaev
orcid.org/0009-0005-8057-6134
; School of Law and Government, Dublin City University, Ireland
Brenda Andrias
orcid.org/0009-0001-0907-4474
; Departament d'Antropologia Social i Cultural, Universitat Autònoma de Barcelona, España
* Dopisni autor.
Sažetak
U ovome se članku razmatra kako strukturna prekarizacija, institucijske hijerarhije, administrativna diskriminacija i sveprisutna kultura samoeksploatacija oblikuju proizvodnju znanja, ali i materijalne uvjete u životima mladih istraživača. Kao prekarni istraživači na početku karijere u okviru europskog istraživačkog projekta u sklopu tzv. “programa izvrsnosti”, analiziramo napetosti povezane s potrebom za održavanjem istraživačkog iskustva unatoč pravnim izazovima. Pritom često pribjegavamo afektivnim vezama i neformalnim strategijama preživljavanja, a sve to uz postojanje političkih obveza i u znanstvenom okruženju u kojem prioritet imaju konkurentnost, profitabilnost i bibliometrijska produktivnost. Različita iskustva prikupljena u ovom radu prikazuju izazove koji utječu na to kako živimo, jedemo, provodimo terenska istraživanja, kao i na to kako i gdje pišemo, što smijemo objaviti, a što smo prisiljeni sakriti. S tim se proturječjima nosimo kao situirana tijela – od kojih su neka rodno obilježena, rasizirana i/ili ilegalizirana – koja održavaju neformalne i nevidljive mreže skrbi te težnje k pomirenju, što se rijetko priznaje u službenim okvirima “legitimne” proizvodnje znanja. Neslaganje nije uvijek eksplicitno, nego se često uočava u razdorima, savezima i svakodnevnim iskazima prkosa. U eri “marketizacije obrazovanja” (Fisher 2009), “kulture revizije” (Strathern 2000) i “nerealnih očekivanja” (Polese 2018), pitamo se kako možemo sačuvati kolektivnu etiku akademskog rada koja neće odvajati ljudske i relacijske dimenzije istraživanja od političkih, ekonomskih i prekarnih uvjeta pod kojima se ono proizvodi.
Ključne riječi
Hrčak ID:
348032
URI
Datum izdavanja:
30.6.2026.
Posjeta: 0 *