Gramatički oblici u Marulićevim pjesmotvorima

Kolenić, Ljiljana

doi:10.31724/rihjj.52.1.10

Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Vol. 52 No. 1, 2026.

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.10

Gramatički oblici u Marulićevim pjesmotvorima

Ljiljana Kolenić orcid.org/0000-0002-1557-3456 ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Puni tekst: hrvatski pdf 510 Kb

preuzimanja: 0

citiraj

APA 6th Edition

Kolenić, Lj. (2026). Gramatički oblici u Marulićevim pjesmotvorima. Rasprave Instituta za hrvatski jezik, 52 (1). https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.10

MLA 8th Edition

Kolenić, Ljiljana. "Gramatički oblici u Marulićevim pjesmotvorima." Rasprave Instituta za hrvatski jezik, vol. 52, br. 1, 2026 https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.10. Citirano 25.07.2026.

Chicago 17th Edition

Kolenić, Ljiljana. "Gramatički oblici u Marulićevim pjesmotvorima." Rasprave Instituta za hrvatski jezik 52, br. 1 https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.10

Harvard

Kolenić, Lj. (2026). 'Gramatički oblici u Marulićevim pjesmotvorima', Rasprave Instituta za hrvatski jezik, 52(1). https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.10

Vancouver

Kolenić Lj. Gramatički oblici u Marulićevim pjesmotvorima. Rasprave Instituta za hrvatski jezik [Internet]. 2026 [pristupljeno 25.07.2026.];52(1). https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.10

IEEE

Lj. Kolenić, "Gramatički oblici u Marulićevim pjesmotvorima", Rasprave Instituta za hrvatski jezik, vol.52, br. 1, 2026. [Online]. https://doi.org/10.31724/rihjj.52.1.10

Sažetak

Rad govori o oblicima riječi koji se javljaju u Marulićevim djelima, a temelji se na ekscerpiranju građe triju poznatih Marulićevih djela u stihu, Judite, Suzane i Molitve suprotiva Turkom. Poznato je da je književni jezik Marka Marulića na čakavskim temeljima uz sudjelovanje kajkavskih i štokavskih elemenata te hrvatske glagoljaške baštine. Do sada se ponajviše govorilo o Marulićevu leksiku u kojemu nalazimo uz temeljnu čakavsku osnovicu i riječi iz kajkavskoga narječja, ali i štokavskoga i crkvenoslavenskoga književnoga jezika. Marko je Marulić često varirao ne samo riječi, nego i oblike riječi. Njegovi su pjesmotvori napisani svečanim, ali i vrlo složenim stihom, dvostruko rimovanim dvanaestercem pa je Marulić iz onoga što pripada hrvatskome jezičnom korpusu mogao birati što mu najbolje odgovara za sadržaj, broj stihova i srok. Uglavnom je izbor riječi, morfologije i sintakse bio iz (splitske) književnojezične čakavštine, ali za potrebe složenoga stiha, rime i izricanje misli imao je i veliki izbor oblika iz hrvatske srednjovjekovne, uglavnom glagoljaške književnosti i iz hrvatskih kajkavskih i štokavskih jezičnih sustava. Dakle, Marko Marulić u odabiru izričaja koje je držao hrvatskima ne zaustavlja se samo na izboru riječi, nego i oblika riječi. Tako se u sklonidbi i sprezanju javljaju mnogi oblici često u istom stihu iz glagoljaškoga nasljeđa i iz različitih hrvatskih jezičnih stilizacija (lokativ jednine imenica a-vrste, genitiv i instrumental množine imenica, česta uporaba neodređenih pridjeva, 1. osoba jednine prezenta, glagolski pridjev radni na -l i na -o, glagolski prilozi itd.).