Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31784/zvr.14.1.26
Utjecaj agroekoloških čimbenika na fenotipske i kemijske karakteristike aronije u regiji Bosne i Hercegovine
Jasna Hasanbegović
orcid.org/0000-0002-7635-5401
; Agromediterranean Faculty, Dzemal Bijedic University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina
*
Aleksandra Šupljeglav Jukić
orcid.org/0000-0001-6793-4340
; Agromediterranean Faculty, Dzemal Bijedic University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina
Jasmina Aliman
orcid.org/0000-0001-8391-784X
; Agromediterranean Faculty, Dzemal Bijedic University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina
Semina Hadžiabulić
; Agromediterranean Faculty, Dzemal Bijedic University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina
Semira Dedić
; Biotechnical Faculty, University of Bihać, Bihać, Bosnia and Herzegovina
Azra Skender
; Biotechnical Faculty, University of Bihać, Bihać, Bosnia and Herzegovina
Boris Dorbić
; Agromediterranean Faculty, University of Split, Split, Croatia
Sezai Ercişli
; Department of Horticulture, Agricultural Faculty, Ataturk University, Erzurum, Türkiye
* Dopisni autor.
Sažetak
Aronija je poznata po svojim ljekovitim svojstvima zbog jedinstvenih kemijskih karakteristika, na koje utječu različiti čimbenici, uključujući uvjete uzgoja, kvalitetu tla i vrijeme berbe. Kao i većina voćnih vrsta s visokim udjelom vode, aronija ima nisku kalorijsku vrijednost. Specifičan sastav aronije može se neznatno razlikovati u različitim ekološkim uvjetima zbog utjecajnih čimbenika. Istraživanje je obuhvatilo najčešću sortu aronije Nero, na tri različite lokacije uzgoja: Mostar (Gornji Jasenjani), Bugojno i Kupres. Rezultati istraživanja pokazuju da je prosječna visina i širina ploda sorte Nero bila najveća na lokaciji Kupres s 10,92 mm i 12,01 mm, a najniža na lokaciji Mostar (Gornji Jasenjani) s 9,19 mm i 10,02 mm. Kemijski sastav plodova sorte Nero varirao je na različitim lokacijama. Sorta Nero imala je najveći sadržaj ukupnih šećera na Kupresu (6,35 %) i ukupnih kiselina (1,36 %), dok je na sorti Mostar (Gornji Jasenjani) imala nešto niže vrijednosti ukupnih šećera (5,59 %) i ukupnih kiselina (1,06 %). Što se tiče sadržaja suhe tvari, minerala i pH vrijednosti, sorta Nero imala je više prosječne vrijednosti na sorti Mostar (Gornji Jasenjani) u usporedbi s Bugojnom. Najniža pH vrijednost (3,45) zabilježena je kod sorte Nero na Kupresu. Rezultati morfoloških i kemijskih karakteristika aronije u različitim agroekološkim uvjetima ukazuju na potencijal za povećanu proizvodnju ove atraktivne voćne vrste u planinskim područjima Bosne i Hercegovine.
Ključne riječi
Aronia melanocarpa; Nero; morfologija ploda; kemijski sastav; agroekološki uvjeti
Hrčak ID:
348169
URI
Datum izdavanja:
3.7.2026.
Posjeta: 0 *