Original scientific paper

https://doi.org/10.18047/poljo.32.1.4

Metode sterilizacije sjemena soje u odnosu na klijavost i početni porast

Nikolina Šimić ; Agricultural Institute Osijek, Južno predgrađe 17, 31000, Osijek, Croatia.
Dejan Agić ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia *
Manda Antunović ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Sonja Grljušić ; Agricultural Institute Osijek, Južno predgrađe 17, 31000, Osijek, Croatia.
Miroslav Lisjak ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Marija Špoljarević ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Ivana Varga ; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia

* Corresponding author.

Abstract

Cilj ovoga istraživanja bio je procijeniti utjecaj različitih metoda sterilizacije sjemena soje na klijavost i početni rast klijanaca. U istraživanje je bilo uključeno 11 sorata soje i šest tretmana sterilizacije: kontrola, 70 % etanol, 5 % natrijev hipoklorit, kloroform stabiliziran amilenom, plinoviti klor i UV-C tretman. Pokus je proveden u kontroliranim laboratorijskim uvjetima, u četiri ponavljanja po tretmanu. Određeni su ukupna klijavost, udio normalnih, abnormalnih, bolesnih klijanaca i mrtvoga sjemena, potom dužina korijena, dužina hipokotila, ukupna dužina klijanca, svježa masa i suha masa. ANOVA je pokazala visoko značajan utjecaj genotipa, tretmana sterilizacije i njihove interakcije na sve analizirane pokazatelje (p ≤ 0,001). Ukupna klijavost bila je općenito visoka, prosječno 88 %. Najviša klijavost utvrđena je kod tretmana klornim plinom i UV-C zračenjem, pri čemu su oba tretmana dosegnula 94 %, dok je najniža
vrijednost utvrđena nakon tretmana kloroform stabiliziranoga amilenom (78 %). Najveći udio normalnih klijanaca soje utvrđen je nakon tretmana UV-C zračenjem (67 %), zatim kod tretmana klornim plinom (65 %) i 70 %-tnim etanolom (61 %). Kloroform stabiliziran amilenom pokazao je najslabiji ukupni učinak, s najnižim udjelom zdravih klica (43 %) i najvišim udjelom abnormalnih klica (34 %), iako je istovremeno imao najniži udio zaraženih klica (1 %). U usporedbi s tim, kontrolni tretman imao je niži udio normalnih klijanaca (45 %) te veći udio abnormalnih i zaraženih klijanaca. Općenito, tretmani klornim plinom i UV-C zračenjem pokazali su najpovoljniji učinak na klijavost sjemena soje i rani razvoj klijanaca, dok se kloroform stabiliziran amilenom pokazao najmanje prikladnim tretmanom u ispitivanim uvjetima, unatoč izraženomu smanjenju udjela bolesnih klijanaca soje.

Keywords

dezinfekcija sjemena; površinski tretman; genotipovi; početni razvoj; korijen; hipokotil

Hrčak ID:

348728

URI

https://hrcak.srce.hr/348728

Publication date:

30.6.2026.

Article data in other languages: english

Visits: 0 *