Pro tempore, No. 20, 2025.
Pregledni rad
Između mita i povijesti: Karantansko naslijeđe – (zlo)upotreba karantanskog mita u slovenskoj historiografiji (Sažetak)
Matej Vodopivec
Tamara Logar
Sažetak
Ovaj rad tematizira (zlo)upotrebu karantanskog mita u slovenskoj historiografiji kao ključan element u izgradnji slovenskog nacionalnog identiteta. Rad pruža kritičku i sistematsku analizu rane slovenske historiografije. Budući da je karantanski mit, temeljen na idejama Johanna Gotfrieda Herdera (1744–1803) o jeziku, kulturi i nacionalnosti, posebnu važnost stekao tijekom razdoblja romantičarskog nacionalizma u 19. stoljeću, posebna se pozornost obraća radu povjesničara i dramatičara Antona Tomaža Linharta (1756–1795), kao i radovima dvojice povjesničara: Franca Kosa (1853–1924) i njegovog sina Milka Kosa (1892–1972). Njihova izdanja, prijevodi i interpretacije srednjovjekovnih izvora odigrali su ključnu ulogu u oblikovanju dvadesetostoljetne slovenske historijske misli. U radu se potom uspoređuju njihove interpretacije s interpretacijama suvremenih povjesničara koji su dekonstruirali ovaj mit. Odabirom nekolicine studija slučaja prikazano je na koji način karantanski mit nastavlja imati utjecaj na slovensku političku i religijsku ikonografiju, ponajprije zbog svoje dugotrajne ukorijenjenosti u nacionalnim povijesnim narativima. Rad završava promišljanjem o širim izazovima interpretacije srednjovjekovnih izvora izvan nacionalnih okvira i nastoji potaknuti daljnje akademsko bavljenje složenim međuodnosom mita, povijesti i nacionalnog identiteta.
Ključne riječi
Karantanija; karantanski mit; Anton Tomaž Linhart; Franc Kos; Milko Kos; slovenska historiografija; politička ikonografija
Hrčak ID:
349379
URI
Datum izdavanja:
20.9.2025.
Posjeta: 0 *