Izvorni znanstveni članak
Rekonstrukcija Gogoljevih Židova. Prijevod romana Taras Buljba Romana Šovaryja
Antonia Pintarić
; Sveučilište u Zadru
Sažetak
Znanost o prevođenju sve veću pozornost posvećuje ulozi prijevoda u oblikovanju identiteta i (pre)raspodjeli moći. Međutim, nedovoljno su istraženi slučajevi u kojima prevoditelj pripada zajednici koju izvorni tekst negativno stereotipizira i doprinosi njezinoj marginalizaciji. Takav je primjer hrvatski prijevod Gogoljeve novele Taras Buljba (translit. Taras Bul'ba) koji je načinio Roman Šovary, prevoditelj židovskog podrijetla koji je preživio Holokaust. Cilj je ovoga rada ispitati kako Šovary prevodi antisemitski diskurs izvornika i objasniti učinke njegove strategije kako bi se utvrdilo djeluje li prijevod kao mjesto otpora, odnosno omogućuje li odmazdu ili rehabilitaciju marginaliziranoga Drugog. Komparativna tekstualna analiza polazi od spoznaja unutar kulturološkog obrata o etici prevođenja i oblikovanju identiteta posredstvom prijevoda te se oslanja na povijesno i sociolingvistički relevantne podatke. Analizirani su prijevodi ruskog etnonima žid i njegovih izvedenica te prikaza Židova kao gramzivih, nelojalnih, prljavih heretika. Rezultati pokazuju da prijevod ne neutralizira antisemitizam izvornika. Šovary sustavno prevodi pogrdni ruski etnonim žid standardnim hrvatskim etnonimom Židov, dok pogrdni izraz Čifut upotrebljava rijetko, u kontekstima ekstremne dehumanizacije i neposrednog nasilja, omogućujući time da pogrdnost proiziđe iz narativnog i društvenog konteksta. Šovary vjerno prevodi sve stereotipne prikaze, istodobno vrlo uspješno prenoseći poetičku složenost Gogoljeva djela. Šovaryjev pristup stoga predstavlja etičku strategiju tihog otpora koja prijevod čini mjestom dostojanstvene rehabilitacije marginaliziranoga Drugog.
Ključne riječi
Ernesto Sábato; naratologija; fokalizacija; pripovjedna instanca; neverbalna komunikacija; semantički sistem; virtuelni narativ
Hrčak ID:
349666
URI
Datum izdavanja:
23.7.2026.
Posjeta: 0 *