Književna smotra prvi je hrvatski časopis orijentiran na svjetsku književnost. U temelje programa časopisa ugrađena je ideja da nijedna kultura, pa ni hrvatska, nije samodostatna, da se svaka kultura razvija iz odnosa prema Drugome: zato je od samih početaka izlaženja Književna smotra nastojala doprinijeti boljem poznavanju književnosti i kulture drugih nacija, a samim time i bogaćenju vlastite kulture, književnosti, znanosti o književnosti te humanistike općenito.
Časopis sustavno prati kretanja i događaje u stranim književnostima, pojave novih i relevantnih pogleda na europsku i svjetsku književnu baštinu te istraživanja hrvatskih književnih i kulturnih veza sa svijetom, pri čemu posebnu pozornost posvećuje novostima na području znanosti o književnosti i tekuće svjetske literarne produkcije. S vremena na vrijeme
časopis se otvara prema područjima u kojima se književnost promatra izvan matičnog istraživačkog konteksta: bilo da je riječ o perspektivi interdisciplinarnih ili intermedijskih istraživanja, ili pak o istraživanjima književnosti unutar kultura Drugih i Drukčijih. Tako najčešće nastaju monotematski brojevi Književne smotre, koji su u značajnoj mjeri obilježili njezinu gotovo polustoljetnu povijest.
Književna smotra namijenjena je znanstvenoj i stručnoj javnosti, studentima, ali i široj zainteresiranoj publici. Suradnici časopisa ugledni su domaći i strani znanstvenici, kritičari, pisci i prevoditelji. Časopis objavljuje znanstvene i stručne radove, izvorne i pregledne, ali i prijevode relevantnih književnoznanstvenih rasprava i eseja te kraćih književnih tekstova, prikaze i recenzije knjiga i časopisa, znanstvenih i stručnih skupova, i slično. Svaki znanstveni i stručni rad prolazi kroz postupak recenziranja. Časopis objavljuje radove na hrvatskom jeziku.
Književna smotra izlazi četiri puta godišnje. Od broja 179/2016 časopis izlazi i u online izdanju.
Recenzija:
vanjske recenzije, pretežito tuzemna, dvostruka, samo znanstveni i stručni radovi, dvostruko slijepa