Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.30754/vbh.69.2.1833
Nepostojeći programski okvir djelovanja školskog knjižničara: istraživanje
Bojan Lazić
orcid.org/0000-0002-4167-9246
; Knjižnica Osnovne škole Negoslavci
Dejana Bedeković
; Knjižnica IV. osnovne škole Bjelovar
Sažetak
Cilj. Izostankom programa knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja iz obrazovnih dokumenata nastalih tijekom posljednje obrazovne reforme te njegovim ukidanjem donošenjem novoga Nastavnog plana za osnovnu školu 2019., školske su knjižnice ostale bez jasnoga normativnog okvira rada. Time je stvoren dugotrajan „okvirni vakuum“ koji se odrazio na praksu, profesionalni identitet i vidljivost školskih knjižničara. Ovo istraživanje utvrđuje načine provedbe sadržaja knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja prije i nakon njegova ukidanja, obrasce suradnje i prepreke u provedbi te stavove stručnih suradnika knjižničara o programu i potrebi za novim okvirom rada.
Metodologija. Provedeno je deskriptivno-eksplorativno istraživanje primjenom online upitnika, s ciljem prikupljanja empirijskih podataka o promjenama u praksi školskih knjižničara. U istraživanju je sudjelovalo 354 ispitanika (39,5 % populacije). Podaci su obrađeni deskriptivnom i inferencijalnom statistikom te analizom otvorenih odgovora.
Rezultati. Istraživanje potvrđuje da je ukidanje formalnog okvira rada školskih knjižničara stvorilo sustavni vakuum koji do danas nije nadomješten novim dokumentom. Unatoč tomu, većina je knjižničara nastavila provoditi sada nevažeći program. Rezultati istraživanja pokazuju da se program u praksi i dalje provodi široko, bez obzira na formalni status. Suradnja se i dalje najčešće ostvaruje s učiteljima razredne nastave i hrvatskoga jezika, dok ispitanici rijetko navode prepreke pri realizaciji programa. Komparativna analiza podataka pokazuje da demografska obilježja uglavnom ne utječu na stavove o
programu i potrebi za okvirom, što potvrđuje univerzalnost potreba unutar struke.
Ograničenja. Iako je uzorak velik, ne obuhvaća većinu populacije. Regionalna zastupljenost je neujednačena, a manji dio ispitanika iskazuje nedosljednost u odgovorima. Planirani intervjui nisu provedeni zbog slabog odziva.
Praktična primjena. Rezultati čine empirijsku osnovu za izradu novog normativnog ili kurikularnog okvira rada stručnog suradnika knjižničara, usklađenog s kurikulima predmeta i međupredmetnih tema. Time bi se osigurala standardizirana provedba informacijske, medijske i čitalačke pismenosti, smanjila ovisnost o lokalnim praksama i povećala vidljivost profesionalne uloge knjižničara.
Društveni značaj. Rezultati istraživanja doprinose aktivnom zagovaranju rješenja koja će školskim knjižnicama vratiti sustavnu odgojno-obrazovnu funkciju te osigurati svim učenicima ravnopravan pristup ključnim kompetencijama u digitalnom dobu.
Originalnost/vrijednost. Budući da slično istraživanje u hrvatskom kontekstu dosad nije provedeno, ovaj rad pruža prvi empirijski uvid u stanje nakon ukidanja programa knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja te otvara prostor za buduće istraživačke i razvojne pothvate u području školskoga knjižničarstva.
Ključne riječi
knjižnično-informacijski odgoj i obrazovanje; odgojno-obrazovna djelatnost; osnovna škola; školski knjižničar; programski okvir djelovanja
Hrčak ID:
349844
URI
Datum izdavanja:
27.7.2026.
Posjeta: 0 *