Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.17794/rgn.2026.4.5

TRODIMENZIONALNA ANALIZA PROCJEĐIVANJA KROZ TEMELJNE NASLAGE BRANE: STUDIJA SLUČAJA BRANE KARKHEH

Mohammad Salehinik ; School of Civil Engineering, College of Engineering, University of Tehran, Tehran, Iran.
AliAsghar Mirghasemi ; School of Civil Engineering, College of Engineering, University of Tehran, Tehran, Iran. *
Ahmadreza Tabibnejad ; Mahab Ghods Consulting Engineer, Takharestan St., Zafar St., Tehran, Iran.

* Corresponding author.


Full text: english pdf 6.203 Kb

page 67-80

downloads: 0

cite


Abstract

Temeljne naslage brane Karkheh sastoje se od heterogenoga geološkog profila koji čine jako propusni konglomerati isprepleteni s relativno nepropusnim muljnjacima. Nakon ekstremnih poplava u ožujku i travnju 2019. godine akumulacija je prvo dosegnula svoju normalnu razinu vode od 220 m nadmorske visine, a zatim se podigla za otprilike 5 m dosegnuvši vrhunac od 224,82 m 5. travnja 2019. godine. Iako se kruna brane nalazi na 234 m nadmorske visine, navedeni uvjeti izazvali su zabrinutost u vezi sa stabilnošću konstrukcije i potencijalnim opasnostima od procjeđivanja, osobito tijekom budućih poplava. Kako bi se umanjili ovi rizici, provedene su stroge operativne mjere radi ograničavanja hidrauličkoga gradijenta unutar dopuštenih projektnih vrijednosti, čime se smanjuje vjerojatnost unutarnje erozije i pojave procjednih kanala. Trodimenzionalni model procjeđivanja kroz temeljne naslage brane razvijen je pomoću softvera FEFLOW3D, pri čemu je obuhvaćeno šest slojeva konglomerata na četirima različitim razinama akumulacije. Model je kalibriran u odnosu na izmjereno procjeđivanje uz prilagodbu hidrauličke vodljivosti te razvijen na temelju podataka o razinama podzemne vode u piezometrima. Ključni rezultati uključivali su identifikaciju raspodjele uzgona i određivanje lokacija maksimalnoga uzgona, što je bilo ključno za planiranje novih drenažnih zdenaca. Osim toga, analizama je definirana granična nadmorska visina akumulacije iznad koje maksimalni prosječni hidraulički gradijent raste do razina koje predstavljaju povećani rizik od unutarnje erozije u temeljnim naslagama brane. Ovi rezultati, zajedno s redefiniranim parametrima propusnosti i detaljnom raspodjelom hidrauličkih gradijenata, pružaju detaljan uvid u hidrogeotehničko ponašanje brane pod ekstremnim hidrološkim opterećenjem te omogućuju ciljano upravljanje sigurnošću hidrauličkoga sustava.

Keywords

analiza procjeđivanja; brana; hidraulički gradijent; nadzor brane; FEFLOW3D

Hrčak ID:

349884

URI

https://hrcak.srce.hr/349884

Publication date:

21.7.2026.

Article data in other languages: english

Visits: 0 *