Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

OBLIKOVANJE SLOBODNOG VREMENA STUDENATA KAO PREDIKTOR ZADOVOLJSTVA ŽIVOTOM I AKADEMSKE KOMPETENCIJE NA STUDIJU

Katia Jurjako ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Valnea Muzica ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Ena Penava ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci


Puni tekst: hrvatski pdf 424 Kb

str. 75-86

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost oblikovanja aktivnosti slobodnog vremena temeljenog na psihološkim potrebama s percipiranom kompetentnošću i zadovoljstvom životom studenata. U istraživanju je sudjelovalo 113 studenata različitih studijskih programa i različitih godina studija (AS = 21.02, SD = 2.42), od čega je bilo 19 studenata i 94 studentice. Ispitanici su rješavali upitnik, koji se sastojao od upitnika demografskih podataka, Skale oblikovanja aktivnosti slobodnog vremena temeljenog na potrebama, Skale percipirane kompetentnosti i Skale zadovoljstva životom. Dobivene su značajne korelacije između kompetentnosti na studiju i prosjeka ocjena na studiju, dimenzija oblikovanja slobodnog vremena temeljenog na potrebama (OSVtP) odvajanja, opuštanja, stjecanja vještina te zadovoljstva životom. Dobivene su i značajne korelacije između zadovoljstva životom i dimenzije oblikovanja slobodnog vremena vođenog temeljenog na potrebama opuštanja, autonomije, stjecanja vještina i pripadnosti. Prikupljeni su podaci obrađeni dvama hijerarhijskim regresijskim analizama. Kao značajni prediktori zadovoljstva životom dobiveni su prosjek ocjena na studiju, kompetentnosti na studiju i oblikovanje slobodnog vremena vođeno potrebom pripadnosti čime je značajno objašnjeno 41.5 % varijance. Kao značajni prediktori kompetentnosti na studiju dobiveni su prosjek ocjena na studiju, oblikovanje slobodnog vremena vođeno potrebom za opuštanjem i stjecanjem vještine čime je značajno objašnjeno 22.8 % varijance. Rezultati impliciraju da pojedine dimenzije oblikovanja slobodnog vremena vođeno potrebama predviđaju procijenjenu kompetentnost na studiju i zadovoljstvo životom. Stoga bi intervencije koje potiču studente na bavljenje aktivnostima slobodnog vremena koje zadovoljavaju njihove psihološke potrebe tijekom slobodnog vremena, mogle doprinijeti ne samo dobrobiti u privatnom već i u akademskom životu.

Ključne riječi

slobodno vrijeme, psihološke potrebe, percipirana kompetentnost, zadovoljstvo životom, studentiska populacija

Hrčak ID:

351389

URI

https://hrcak.srce.hr/351389

Datum izdavanja:

10.6.2026.

Posjeta: 0 *