Socijalna psihijatrija, Vol. 54 No. 2, 2026.
Sažetak sa skupa
https://doi.org/10.24869/spsih.2026.111
Kad srce priča o psihi
Borka Pezo Nikolić
; Klinika za bolesti srca i krvnih žila, Klinički bolnički centar Zagreb, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Hrvatska
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Psihokardiologija je interdisciplinarno područje
koje proučava dvosmjernu povezanost mentalnog
i kardiovaskularnog zdravlja. Kronični
stres, depresija, anksioznost i usamljenost
ne utječu samo na kvalitetu života, nego su i
neovisni čimbenici rizika za razvoj arterijske
hipertenzije, koronarne bolesti, srčanog popuštanja
i srčanih aritmija. Istodobno, dijagnoza
kardiovaskularne bolesti, osobito akutni infarkt
miokarda, može biti snažan psihološki stresor
te povećati rizik od razvoja svih psihičkih
poremećaja. Time nastaje začarani krug koji
nepovoljno utječe na kvalitetu života i ukupnu
prognozu. Povezanost srca i psihe zbiva se putem
autonomnog živčanog sustava, neuroendokrinih
i upalnih mehanizama. Emocionalni
stres može dovesti do promjena srčane frekvencije,
krvnog tlaka, endotelne disfunkcije
i pojačane upalne aktivnosti, dok bolesti srca
mogu znatno promijeniti emocionalno funkcioniranje
bolesnika. Srce je organ čiji se rad
može neposredno osjetiti. Upravo zbog toga
promjene njegova ritma ili snage otkucaja često izazivaju zabrinutost. Budući da je srce simbol
života, ali i organ čiji prestanak rada znači kraj
života, nije iznenađujuće da su srčani simptomi
snažno povezani sa psihološkim odgovorom.
U svakodnevnoj kliničkoj praksi preklapaju se
psihijatrijski i kardiološki simptomi. Palpitacije,
tahikardije, dispneja i omaglice mogu biti
manifestacija anksioznosti, ali mogu biti i prvi
znak dotada neprepoznate srčane aritmije. U
praksi nije rijetkost da bolesnici s aritmijama
godinama budu liječeni zbog pretpostavljenih
psihogenih tegoba prije nego što odgovarajuća
kardiološka obrada dovede do ispravne dijagnoze.
S druge strane, prisutnost organske bolesti
ne isključuje razvoj psiholoških poteškoća koje
mogu pojačati tegobe. Psihokardiologija zagovara
integrirani biopsihosocijalni model skrbi
u kojemu različite zdravstvene profesije zajednički
sudjeluju u liječenju bolesnika. Ne postoji
potpuno zdravo srce bez mentalnog zdravlja
niti potpuno mentalno zdravlje bez zdravog
srca. Kada srce govori o psihi, ono ne govori
metaforički – govori fiziološki. Emocije mogu
mijenjati rad srca, a bolesti srca emocionalno
stanje čovjeka. Upravo zato suvremena medicina
ne smije liječiti samo organ nego i čovjeka
u cjelini.
Ključne riječi
srce; psiha; psihokardiologija
Hrčak ID:
352228
URI
Datum izdavanja:
15.6.2026.
Posjeta: 0 *