Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

UTJECAJ POSTRNIH USJEVA NA PRINOS I KOMPONENTE PRINOSA U EKOLOŠKOM UZGOJU KUKURUZA

Bojan Stipešević ; Faculty of agriculture Osijek, Osijek, Croatia
Davor Šamota ; Faculty of agriculture Osijek, Osijek, Croatia
Danijel Jug ; Faculty of agriculture Osijek, Osijek, Croatia
Irena Jug ; Faculty of agriculture Osijek, Osijek, Croatia
Darko Kolar ; Institute of agriculture Osijek, Osijek, Croatia
Berislav Vrkljan ; "Bioinspekt" doo, Osijek, Croatia
Marta Birkas ; Szent István University Gödöllő, Hungary


Puni tekst: engleski pdf 550 Kb

str. 439-450

preuzimanja: 938

citiraj


Sažetak

Upotreba postrnih usjeva u ekološkoj/organskoj poljoprivredi je priznata metoda za održavanje ugorenosti tla, zaštite tla protiv vremenskih neprilika, konzervacije hraniva u tlu te čak i borbe protiv korova. Konzervacija dušika od prethodnog leguminoznog usjeva je čak važnija funkcija, posebice u ekološkoj poljoprivredi gdje je upotreba mineralnih dušičnih gnojiva izrijekom zabranjena, te postrni usjevi mogu poslužiti za čuvanje dušika od ispiranja iz tla za sljedeći usjev u plodoredu s visokim zahtjevima za dušikom. Nažalost, izbor postrnih usjeva nije dostatno istražen, posebice za agroekološke uvjete u Hrvatskoj. Stoga je postavljen pokus u Valpovu, Republika Hrvatska, na eutričnom smeđem tlu, tijekom 2005. i 2006. godine, s ciljem da se istraže učinci različitih postrnih usjeva i njihovih kombinacija na komponente prinosa i prinos kukuruza (Zea mais L.) u ekološkoj (organskoj) poljoprivredi, a u plodoredu iza predusjeva soje (Glycine max L.). Pokus je postavljen kao potpuno slučajan blok raspored u četiri repeticije, sa šest tretmana postrnih usjeva: CT – kontrola, bez postrnih usjeva; WW – ozima pšenica (Triticum aestivum L.); RY – ozima raž (Secale cereale L.); FP – stočni grašak (Pisum arvense L.); WP – mješavina WW i FP; te RP – mješavina RY i FP. WW tretman imao je najveću masu postrnih usjeva, dok je FP imao najmanju masu postrnih usjeva. Najgušći sklop zabilježen je na FP tretmanu, značajno viši nego sklop na RP tretmanu, koji je također imao i najnižu visinu stabljika usjeva kukuruza. Ostvareni prinosi kukuruza bili su najviši na RY tretmanu, no nisu bili signifi-kantno različiti od O, RP i WW tretmana. Ipak, prinos zabilježen na RY tretmanu bio je signifikantno viši od prinosa na WP i FP tretma-nima. Apsolutna i hektolitarska masa nije se statistički razlikovala između tretmana.

Ključne riječi

ekološka poljoprivreda; kukuruz; postrni usjevi; raž; ozima pšenica; stočni grašak

Hrčak ID:

32006

URI

https://hrcak.srce.hr/32006

Datum izdavanja:

31.12.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.937 *