Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/mnlqgcpk0y
Populacijski trendovi zimujućih gusaka u Hrvatskoj
Tibor Mikuska
; Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode
Alma Mikuska
; Odjel za biologiju, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
*
Adrian Tomik
; Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode
* Dopisni autor.
Sažetak
Od 11 vrsta gusaka opaženih u Hrvatskoj (8 divljih i 3 potencijalno odbjeglim iz zarobljeništva)
samo dvije redovito zimuju: siva guska Anser anser i lisasta guska Anser albifrons.
Na temelju podataka zimskog prebrojavanja ptica močvarica (IWC, 1999.-2025.) obje
vrste imaju rastući trend u brojnosti zimujućih jedinki. Njihova glavna zimovališta nalaze
se u sjevernom, panonskom dijelu Hrvatske. Divlja guska zimuje u prosjeku s 9502 (min
= 1994., max = 34.116), a velika lisasta guska u prosjeku s 10.404 (min = 324, max = 30.959)
jedinki.
Guska glogovnjača Anser fabalis je u Hrvatskoj bila redovita zimovalica do 2017. godine
(min = 11, max = 16.679, ali i do 30.000 u 1988./1989.), ali je smanjenje njihove populacije
započelo je već krajem 20-tog stoljeća kao posljedica pomicanja njihovih zimovališta sjevernije
od Panonske nizine.
U prošlosti je crvenovrata guska Branta ruficollis bila vrlo rijedak zimski gost, ali je od
2012. godine počela gotovo redovito zimovati u malom broju (1-11 jedinki). Mala guska
Anser erythropus (1-17 jedinki), kratkokljuna guska A. brachyrhyncus (do 2 jedinke), bjelolica
guska Branta leucopsis (1-2 jedinke) i grivasta guska Branta bernicla su i dalje rijetki zimski posjetitelji u Hrvatskoj. Indijska guska Anser indicus (1-6 jedinki), kanadska guska
Branta canadensis (pojedinačne jedinke) i egipatska guska Alopochen aegyptiaca (1-3 jedinke)
smatraju se stranim i odbjeglim pticama iz zarobljeništva koje se povremeno bilježe u
malom broju.
Glavna zimovališta gusaka nalaze se u sjevernoj Hrvatskoj uz rijeke Dunav, Savu i
Dravu i njihove poplavne doline, kao i na velikim ribnjacima koji im pružaju zaklon od
kuda lete na područja za ishranu na obližnjim poljoprivrednim poljima. Mediteranski dio
Hrvatske je u potpunosti izgubio svoju važnost za zimujuće guske zbog globalnog zatopljenja
i posljedično blažih zima u sjevernim dijelovima Hrvatske, Panonskoj nizini i
srednjoj Europi.
Ključne riječi
Anser; Branta; Alopochen; ključna područja; gniježđenje
Hrčak ID:
353677
URI
Datum izdavanja:
20.11.2026.
Posjeta: 0 *