Pregledni rad

Europska unija i očuvanje ribljih bogatstava u Jadranu

Davorin Rudolf

Sažetak

Zajednička ribarska politika je sredstvo Europske unije za racionalni ribolov na održivoj osnovi. U devastiranom Sredozemnom moru se te mjere sprovode samo djelomično.
Republika Hrvatska je proglasila zaštićeni ekološko-ribolovni pojas - sa osnovnom svrhom očuvanja ribljih bogatstava u Jadranu. Europska unija ga je opstruirala premda je mnogo učinkovitije sredstvo zaštite ribljih bogatstava nego što će biti zajednička ribarska politika. Racionalan i održivi ribolov je zanemaren.
Zajednička ribarska politika se formira pod utjecajem svih članica Europske unije, unutar koje su odnosi moći asimetrični, a tako će biti i nakon učlanjenja Hrvatske u tu međunarodnu organizaciju. U slučaju hrvatskoga dijela Jadrana se umjesto brige za očuvanjem ribljih bogatstava, presudnijim pokazao socijalno-gospodarski interes država Europske unije koje love u tuđem gospodarskom pojasu (hrvatskome ZERP-u). Taj interes teži očuvanju statusa quo i iznalaženju izgovora (poput interpretacije zapisnika sa sastanka državnih tajnika Hrvatske, Slovenije i Italije 4. lipnja 2004. u Bruxellesu) za nepoštivanje međunarodnim pravom zajamčenoga prava na gospodarski pojas. Na primjeru hrvatskoga ZERP-a je do izražaja došla moć u međunarodnim odnosima, potisnuvši međunarodno pravo. Pravno uređena zajednica, Europska unija, koja u svim svojim pravnim aktima na kojima je utemeljena ističe poštivanje međunarodnoga prava, trebala je poštivati suvereno pravo proglašavanja ZERP-a koje pripada državi nečlanici, utemeljeno na međunarodnome ugovoru (Konvenciji UN o pravu mora) koji jednako obvezuje EU, njezine države članice i Hrvatsku.

Ključne riječi

Hrvatska; Europska unija; međunarodno pravo; gospodarski pojas; Zajednička ribarska politika Europske unije

Hrčak ID:

32397

URI

https://hrcak.srce.hr/32397

Datum izdavanja:

31.12.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.215 *