Prethodno priopćenje
MEDITERANSKI ASPEKT USMENE HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI
Maja Bošković-Stulli
Sažetak
Istočnojadransko područje (prema Braudelu) splet je slavenske podloge, utjecaja talijanske
civilizacije, veza s Orijentom, te katolicizma, uz muslimansko i pravoslavno susjedstvo.
Sve se to očituje i u usmenoj književnosti na primorskim prostorima. Od hajdučke epike
kopnenih dinarskih krajeva primorska se poezija razlikuje stihom, stilom i sadržajima,
premda imaju dodirnih točaka. Članak donosi osnovne podatke o kulturološkim
obilježjima i povijesti Jadrana i njegovoj ugrađenosti u mediteranska zbivanja.
Folklorni tekstovi, kad govore o moru, vide ga u kopnenim krajevima mitski,
arhetipski, dok su oni u primorskoj sredini prožeti realnim iskustvom. Balade s uskočkom
odnosno gusarskom tematikom sažete su i nedorečene te baš time poetski sugestivne, kao i
pjesme o otmicama i prodaji roblja. U lirskim pjesmama djevojke čeznu za dalekim
mornarom i iskazuju to erotskim metaforama. Odatle je možda potekla i slika čudesne lađe,
kakva je poznata i u francuskoj tradiciji od 15. stoljeća. Povezanost s romanskim
pjesništvom iskazana je i asonancama, osmercem, viteškim tonom. Veze sa zapadnim
srednjovjekovnim pjesništvom vide se i u imenu junaka Orlando, Violando.
U pjesmi-bajci (Aa Th 516), gdje je riječ o otmici uz pomoć lažne trgovine, te o
plovidbi u Misir, brod "doplovi" morem do Beča.
Članak spominje lokalnu dubrovačku predaju tipa Hero i Leander, koju je renesansni
autor Straparola unio u svoju zbirku novela. Basileova zbirka Il Pentamerone iz doba
baroka utjecala je na dalmatinsku hrvatsku usmenu tradiciju. Članak analizira
transformacije priča s izvorom u Tisuću i jednoj noći. Opširno su razmotreni odrazi
pomorskoga i primorskog života u pripovijetkama i predajama. Na kraju su prikazana
prošlostoljetna kazivanja dvojice pomoraca o doživljajima u Carigradu.
Ključne riječi
usmena tradicija; Mediteran; istočni Jadran; more u folkloru
Hrčak ID:
33632
URI
Datum izdavanja:
22.6.1999.
Posjeta: 1.869 *