Ostalo

KULTURALIZACIJA MEDITERANSKOG PROSTORA

Jonas Frykman ; University of Lund, Lund, Sweden

Sažetak

Zajedničko obilježje tekstova Dunje Rihtman-Auguštin, Bojana Baskara, Reinharda
Johlera i Valentine Gulin Zrnić jest da polaze od Mediterana kao kulturnoga konstrukta i
diskurza, pokazujući kako se taj pojam stalno mijenja. Pri konstruiranju i rekonstruiranju
pojma 'Mediteran' valja uzeti u obzir barem dva čimbenika. Prvi je da se Mediteran, manje
ili više, slabo identificira s nacionalnim središtima u većini mediteranskih država. I
primjer Hrvatske pokazuje kako se nacija-država oslanja na duboko ukorijenjeno agrarno
ili stočarsko stanovništvo izbjegavajući identifikaciju s obalnim i gradskim prostorima.
Sličan proces autor otkriva u skandinavskim zemljama: izgradnja nacije u Norveškoj bila je
oslonjena na terra firma dok se obali, s njezinim urbanim središtima, kulturnom složenošću
te pokretnim stanovništvom nije vjerovalo. Marginalizacija priobalja u nacionalnim
diskurzima objašnjava zašto se Mediteran određuje kao periferija, odnosno kao regionalni,
naciji suprotstavljen koncept, na što ukazuje i primjer Istre. Drugi čimbenik važan za
konceptualizaciju Mediterana jest njegovo povlašteno mjesto u hijerarhiji europskih
regija, koje ponajprije zahvaljuje turizmu. Autor predviđa da će upravo zahvaljujući
turističkom potencijalu Mediteran postati jednim od najprotežnijih regionalnih koncepata
i u suvremenoj Europi i u Hrvatskoj.

Ključne riječi

Hrčak ID:

33717

URI

https://hrcak.srce.hr/33717

Datum izdavanja:

22.6.1999.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.111 *