Izvorni znanstveni članak
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA U BOSNI I HERCEGOVINI TIJEKOM AUSTROUGARSKE VLADAVINE U NOVIJOJ DOMAĆOJ I INOZEMNOJ HISTORIOGRAFIJI
Zlatko KUDELIĆ
Sažetak
Autor analizira djela domaćih i inozemnih povjesničara, teologa, politologa i publicista posvećena položaju Srpske pravoslavne crkve u BiH tijekom austrougarske vladavine, koja su objavljena od početka devedesetih godina prošlog stoljeća do danas, uključujući i sinteze povijesti BiH čiji su autori opisivali vjersku politiku austrougarskih vlasti i njihov odnos prema najvažnijim konfesijama i njihovim institucijama. Naglašava da su u spomenutim djelima očita razmimoilaženja u ocjeni austrougarske vjerske politike i djelovanju Katoličke i Pravoslavne crkve, bilo da je riječ o vjersko-prosvjetnoj autonomiji, karakteru bosanskohercegovačkog ustanka, značenju vjerskih institucija za proces nacionalnih integracija ili položaju vjerskih zajednica i njihovih institucija pod austrougarskom
vlašću. Zbog nedostatne defi nicije pojmova etnička, vjerska i nacionalna zajednica u nekim djelima zamjetno je poistovjećivanje etničke s vjerskom zajednicom tijekom 17. i 18. stoljeća, odnosno
etničke i nacionalne zajednice u 19. stoljeću, a gotovo svi spomenuti autori postanak srpske nacije u BiH povezali su uz pripadnost pravoslavlju i jurisdikcijsku podređenost pravoslavnih kršćana u
BiH Pećkoj patrijaršiji. Međutim, nisu objasnili zašto je koncept moderne nacionalne države razvijen među srpskom višom socijalnom klasom i pravoslavnim crkvenim krugovima u južnoj Ugarskoj,
izvan Osmanskog Carstva, iako su ustvrdili da je Pećka patrijaršija širila srpski nacionalni osjećaj među pravoslavcima pod osmanskom vlašću. Autor je naglasio da su u sintezama povijesti BiH
povjesničari, sociolozi i politolozi koji su analizirali austrougarsku vladavinu ponavljali uobičajene zaključke o katoličkom prozelitizmu, negativnom djelovanju sarajevskog nadbiskupa Josipa Stadlera
i međusobnim odnosima pripadnika triju vjerskih zajednica, ali da nisu spomenuli rezultate istraživanja o katoličko-pravoslavnim odnosima i odnosu religije i politike do kojih su došli T. Vukšić, P.
Vrankić i Z. Grijak. Zaključio je da se bolje razumijevanje ovog razdoblja bosanskohercegovačke povijesti bez uvažavanja rezultata istraživanja trojice spomenutih autora ne može očekivati bez obzira
na razloge zbog kojih njihovi zaključci nisu privukli pozornost stručne javnosti
Ključne riječi
Bosna i Hercegovina; Pravoslavna crkva; Habsburška Monarhija; pravoslavlje; unija; konfesionalnost; nacionalnost; Srbi; vjerskoprosvjetna autonomija
Hrčak ID:
34596
URI
Datum izdavanja:
18.12.2008.
Posjeta: 8.996 *