Pregledni rad

Javno vlasništvo u pravnom sustavu Republike Hrvatske

Mario Jelušić

Sažetak

Nasuprot građanskom pravu, teorija upravnog prava pojam javnog dobra shvaća kao dobro (stvar) koje je s jedne strane u općoj upotrebi, te kojim se uz primjenu načela jednakosti smije služiti svatko. Pri tome nitko ne smije onemogućavati ili ometati drugoga u korištenju toga dobra ukoliko se taj drugi njime služi na uobičajen način, sukladno njegovoj naravi. Pored toga, javno dobro ima svojstvo da je ono kao takvo izuzeto iz građanskopravnog prometa. Teorija građanskog prava u Hrvatskoj ove stvari naziva stvarima od interesa za Republiku Hrvatsku, oslanjajući se na formulaciju iz članka 52. hrvatskog Ustava. U teoriji upravnog prava uobičajila se dioba javnih dobara s obzirom na objekt, prema načinu nastanka, prema njihovoj namjeni, prema kriteriju vlasništva (mogu li ili ne biti predmet građanskopravnog vlasništva). U tom smislu razlikuju se zemljišno dobro, vodno dobro, pomorsko dobro, te zračno dobro. Javna dobra dijele se i prema načinu nastanka (javna dobra nastala prirodnim putem, te ljudskim djelovanjem). Nadalje, javna dobra dijele se prema kriteriju njihova nastanka, prema njihovoj namjeni, te prema kriteriju vlasništva. Daljnje pitanje koje se javlja s tim u svezi jest upravljanje javnim dobrima, te pravo na njega mogu imati država i jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, javne ustanove (muzeji, arhivi, knjižnice), te posebna javna poduzeća. Autor obrađuje i pitanja proglašenja postanka i prestanka javnog dobra u onim slučajevima gdje to po samoj prirodi javnog dobra nije suvišno kao u slučaju zračnog, odnosno pomorskog dobra. Navode se primjeri pojedinih hrvatskih zakona kojima su uređena pojedine vrste javnih dobara. Pitanja razgraničenja javnog dobra i njegova korištenja također predstavljaju važno područje uređenja javnih dobara. Sporovi u svezi s javnim dobrom mogu se javiti zbog načina korištenja javnog dobra, primjerice u pitanju može li se neko dobro smatrati javnim. Za donošenje takvih odluka svakako je nadležna državna uprava, a za odlučivanje o pojedinim spornim pitanjima koja se jave u svezi s korištenjem i upravljanjem javnim dobrima može se propisati nadležnost suda. Nastavljajući svoja izlaganja, autor se bavi i pitanjima nadzora nad javnim dobrom, evidencije javnih dobara, te njihove zaštite.

Ključne riječi

javno vlasništvo; zemljišno dobro; vodno dobro; pomorsko dobro; zračno dobro; upravljanje javnim dobrom

Hrčak ID:

36045

URI

https://hrcak.srce.hr/36045

Datum izdavanja:

20.4.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 6.516 *