Pregledni rad

Određivanje granica pomorskog dobra u hrvatskom pravu

Julijana Vladušić

Sažetak

Problematika pomorskog dobra, točnije određivanje granica pomorskog dobra je važno prvenstveno zbog delimitacije pojasa pomorskog dobra kao općeg dobra na kojem se ne mogu stjecati stvarna prava od ostalih nekretnina u pravnom prometu. Autorica se detaljnjije osvrće na vodenu, podmorsku i kopnenu komponentu, pri čemu je najveća pažnja posvećena kopnenoj komponenti, kao najspornijoj u pravnoj praksi i teoriji. Daje se i prikaz postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra s kritičkim osvrtom na pojedina zakonska rješenja. Kada se govori o utvrđivanju granice pomorskog dobra, nametnulo se pitanje pravne naravi te odluke, odnosno može li se ona smatrati konstitutivnom i li deklaratornom. Autorica se zalaže za stajalište da bi odluku o granici pomorskog dobra trebalo tretirati kao deklaratornu, jer u suprotnom, tijelo za određivanje granice pomorskog dobra imalo bi veću ovlast od zakonodavca u određivanju koje stvari spadaju u režim van pravnog prometa. Osim toga, to bi značilo da pomorskog dobra nema dok se ne donese odluka o granici, što je u suprotnosti sa zakonskim odrednicama. Iako nema obveze upisa pomorskog dobra kao općeg dobra u zemljišne knjige, ipak je potrebno učiniti vidljivim pomorsko dobro zbog njegove što bolje i efikasnije zaštite. U radu se daje i prikaz prakse sudova iz koje je razvidna sva različitost sudskog postupanja u Republici Hrvatskoj. Specifično pravno uređenje društvenog vlasništva koje se «utisnulo» u naš pravni sustav imalo je za posljedicu brojne nezakonite upise na nekretninama koje su ex lege pomorsko dobro. U pokušaju razrješenja zatečenih upisanih stvarnih prava, zakonodavac predviđa institute izvlaštenja, u slučaju valjane pravne osnove, odnosno brisanja u slučaju nevaljane pravne osnove. Pri tom ne navodi ni primjerice, ni taksativno koji bi to bili valjani naslovi i načini stjecanja stvarnih prava kada je poznato da se na pomorskom dobru oduvijek nije moglo stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava. Nedostatak evidencije pomorskog dobra, utvrđene granice na lokacijama zanemarivog opsega te nekonzistentna sudska praksa rezultirale su pravnim neredom, bespravnim uzurpacijama te niskim stupnjem zaštite pomorskog dobra.

Ključne riječi

pomorsko dobro; granice; Republika Hrvatska

Hrčak ID:

36059

URI

https://hrcak.srce.hr/36059

Datum izdavanja:

20.4.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 5.321 *