Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Utjecaj svjetlosti na proizvodnju betanina s pomoću transformiranih stanica šećerne repe

Dubravko Pavoković orcid id orcid.org/0000-0001-7198-6063 ; Zavod za molekularnu biologiju, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Horvatovac 102a, HR-10000 Zagreb, Hrvatska
Gordana Rusak ; Botanički zavod, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Marulićev trg 19a, HR-10000 Zagreb, Hrvatska
Višnja Besendorfer ; Zavod za molekularnu biologiju, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Horvatovac 102a, HR-10000 Zagreb, Hrvatska
Marijana Krsnik-Rasol ; Zavod za molekularnu biologiju, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Horvatovac 102a, HR-10000 Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 245 Kb

str. 153-158

preuzimanja: 1.080

citiraj


Sažetak

Svrha je rada bila transformirati stanice šećerne repe (Beta vulgaris L. var. altissima) bakterijom divljeg soja B6S3 Agrobacterium tumefaciens, te proučavati metaboličke promjene nakon transformacije. Od primarnih tumora koji su se razvili na zaraženim listovima, uspostavljene su dvije tumorske linije: svijetlozelena i crveno-ljubičasta. Pigment iz crvene linije identificiran je visokotlačnom tekućinskom kromatografijom kao betanin. Proizvodnja betanina ovisila je o svjetlosti. Da bi se pojačao prinos betanina, ispitana je hranidbena podloga s različitim šećerima, i to: saharozom, glukozom i fruktozom te samo s glukozom ili samo s fruktozom. Proizvodnja i prinos betanina ovisili su o dodanom šećeru. Proizvodnja betanina po gramu suhe tvari bila je 20-40 % viša na monosaharidima, posebice fruktozi, nego na saharozi ili kombinaciji glukoze i fruktoze. Međutim, zbog obilnije biomase, najveći prinos betanina ostvaren je na podlozi sa saharozom. Najpovoljnije vrijeme za iskorištavanje betanina je između prvog i drugog tjedna supkulture na saharozi. Zaključno, dobivena tumorska linija prikladan je alternativni izvor pigmenta betanina, a i model za istraživanje gena koji uz pomoć šećera regulira morfologiju biljnih tkiva.

Ključne riječi

Agrobacterium tumefaciens; betacijanini; ugljikohidrati; kultura tkiva uzgojena in vitro; pigment; sekundarni metaboliti

Hrčak ID:

38106

URI

https://hrcak.srce.hr/38106

Datum izdavanja:

9.6.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.884 *