Acta Adriatica, Vol. 49 No. 3, 2008.
Pregledni rad
Razvoj ihtiologije kroz povijest i novi izazovi
Walter NELLEN
; Institut za hidrobiologiju i ribarstvo Sveučilišta u Hamburgu,
Jakov DULČIĆ
; Institut za oceanografiju i ribarstvo,
Sažetak
Moglo bi se zaključiti da je čovjekovo zanimanje za ribe iskrsnulo čim je čovjek postao sposoban za izražavanje pojmova i misli, jer riba je, zajedno sa ostalim životinjama, bila tema rane ljudske komunikacije. Prvo su ove misli bile izražene kroz crteže, a kasnije kroz simbole i pisani tekst. Ribe su postale predmetom znanstvenog istraživanja znatno kasnije. Aristotelovo djelo “Povijest životinja” je prvi poznati zapis koji se bavi ribama kao objektom znanosti o životinjama. Tek u 16. stoljeću pitanje riba je ponovo zaokupilo zanimanje prosvijećenog čovjeka, izmedju ostalih Olaus Magnusa (1490-1557), Gregora Mangolta (1498–1576), Guillaume Rondeleta (1507–1557), Pierre Belona (1512–1564), Hippolyto (Ippolito) Salviania (1513–1572), a povrh svega Conrad Gesnera (1516-1565). Sedamnaesto, a posebno osamnaesto stoljeće, poznata su kao razdoblja prosvjetljenja. Posebna zasluga se u tom vremenu mora odati trojici začetnika ihtiologije, Francis Willughbyu (1635–1672), Peter Artediju (1705–1735), te Marc Elieser Blochu (1723–1799), koji su već tada bili svjesni da se unutar klase riba mogu jasno i precizno određivati i opisivati vrste u svom punom smislu. Nakon što je Carl von Linné znanstveno opisao koncept vrste, obimna istraživanja su započela unutar ihtiologije te ujedno i doprinjela utemeljenju ihtiologije kao posebne znanosti. Brojni predjeli te brojne vodene površine su tada istražene s gledišta sastava njihove ihtiofaune. Tijekom 19. stoljeća, pa sve do početka 20. stoljeća, unutar ihtiologije posebna se pozornost posvetila taksonomiji, opisnoj biologiji te klasifikaciji. Kasnije je slijedilo razdoblje značajnog istraživanja riba sa gledišta fiziologije, ekologije i etologije, što je stvorilo sasvim nove poglede i vidike prema modernoj ihtiologiji. Danas su istraživanja uglavnom usmjerena prema primjenjenoj ihtiologiji, odnosno takozvanoj ribarstvenoj biologiji i akvakulturi. Sakupljanje ihtioloških podataka se nastavlja bez prekida, a određena neriješena pitanja se vraćaju s vremena na vrijeme. Mnoge znanstvene nedoumice vezane uz ribe još uvijek ostaju, u nekim segmentima, neodgovorene, uslijed čega današnji ihtiolozi i dalje nastavljaju istraživati ovu izuzetno raznoliku grupu kralješnjaka. Budući izazovi u ihtiologiji su svakako područja: a) taksonomije, b) evolucije i sistematike, c) populacijske biologije, d) ekologije, e) istraživanja raznih lokaliteta neistraženih po pitanju faune riba, f) rada na proširenju i usavršavanju međunarodnih kataloga riba, i g) istraživanja i analiziranja još uvijek neprepoznate znanstvene literature.
Ključne riječi
ihtiologija; povijest; novi izazovi
Hrčak ID:
40216
URI
Datum izdavanja:
1.12.2008.
Posjeta: 4.872 *