Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Seroepidemiološko i seroepizootiološko istraživanje leptospiroze u Hrvatskoj tijekom 2007.

Josipa Habuš ; Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Željko Cvetnić ; Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatsks
Zoran Milas ; Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zrinka Štritof ; Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Mirjana Balen-Topić ; Klinika za infektivne bolesti "Dr.Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Josip Margeletić ; Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Nenad Turk ; Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 95 Kb

str. 183-188

preuzimanja: 593

citiraj


Sažetak

Tijekom 2007. godine u Laboratoriju za leptospire Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Laboratoriju za bakterijske zoonoze i molekularnu dijagnostiku bakterijskih bolesti Hrvatskog veterinarskog instituta primjenom mikroskopske aglutinacije serološki je na leptospirozu pretraženo 113 seruma ljudi, te 44710 seruma domaćih i divljih životinja. Od 113 seruma ljudi, pozitivno je bilo 24 (21,24 %) uz najveću učestalost serovara Australis. Od 44 710 seruma domaćih i divljih životinja pozitivno je bilo 1996 (4,46 %) također uz prevalenciju serovara Australis. Na osnovi dobivenih rezultata razmatrane su moguće promjene u epidemiologiji i epizootiologiji leptospiroze. Iako nije ustanovljena promjena u učestalosti leptospiroze u ljudi i domaćih i divljih životinja u odnosu na prijašnje godine, ustanovljena je promjena u učestalosti vjerojatno infektivnih serovara. Uočen je lagani porast pojavnosti serovara Australis, uz kontinuirano prisutan serovar Grippotyphosa i Icterohaemorrhagiae te nešto smanjena učestalost serovara Sejroe-Saxkoebing koji je bio najučestaliji u prijašnjim istraživanjima. Veća
učestalost vjerojatnog infektivnog serovara Australis u ljudi, ali i u životinja upućuje na činjenicu da glavni izvor infekcije za ljude i životinje u Hrvatskoj predstavljaju mišoliki glodavci. Potrebno je provesti daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo da li i u kojoj mjeri ove promjene koje se uočavaju u epizootiologiji i epidemiologiji leptospiroze utječu i na kliničku pojavnost leptospiroze u Hrvatskoj.

Ključne riječi

leptospiroza, leptospira, epidemiologija, epizootiologija, mikroskopska aglutinacija

Hrčak ID:

43756

URI

https://hrcak.srce.hr/43756

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.072 *