Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

Diskriminacijska analiza dobivenih i izgubljenih setova jedne momčadi u talijanskoj a1 odbojkaškoj ligi – analiza slučaja

Nenad Marelić
Tomica Rešetar
Vladimir Janković


Puni tekst: engleski pdf 105 Kb

verzije

str. 75-82

preuzimanja: 2.122

citiraj


Sažetak

Uvod
Promatranje i analiza odbojkaške igre najčešće se zasnivaju na procjenjivanju parametara situacijske učinkovitost dobivenih iz odbojkaškog zapisnika, stenograma utakmice, video zapisa ili računalnih programa. U odbojci su statistički podaci dobiveni na utakmicama vrhunskih ekipa često nedostupni i nepotpuni, pa se na njima ne mogu primjenjivati postupci inferencijalne statistike. Na sreću, danas u Europi mnoge reprezentacije koriste unificirani računalni program (Datavolley), pa tako i specijaliste-statističare za praćenje odbojkaške igre.
Materijal i metode
Uzorak entiteta činilo je 76 setova dobivenih u 20 utakmica talijanske A1 lige u sezoni 1999./2000. god. koje je odigrala momčad Zetaline (Padova) s ekipama: Brescial-Montichiari, Modena, Sisley-Treviso, Cosmogas-Forli, Del Monte-Ferrara, Maxicono-Parma, Piaggio-Roma, Tnt Alpitour-Cuneo, Lube-Macerata, Iveco-Palermo i Vallever-Ravenna.
Podaci su prikupljeni specijaliziranim računalnim sustavom bilježenja sadržanim u programskoj podršci Datavolley Rel. 5.0 tvrtke DATAPROJECT.
Na ordinalnoj skali od pet stupnjeva ocjenjivala se učinkovitost izvedbe situacijskih elemenata igre, odnosno odbojkaških faza: 1. SERVIS, 2. PRIJEM SERVISA, 3. SMEČ IZ NAPADA, 4. BLOK i 5. SMEČ IZ KONTRANAPADA.
Prva dva stupnja označavaju negativnu realizaciju, npr. grešku i akciju koja donosi prednost protivniku, treći stupanj na skali označava izvođenje nakon kojeg se akcija nastavlja bez prednosti i za jednu ekipu, dok posljednja dva stupnja označavaju da je izvedba donijela prednost ili bod.
Kriterijsku varijablu čini binarno definiran rezultat svakog pojedinog seta na utakmici (pobjeda ili poraz za momčad Zetaline). Ulazni podaci su frekvencije odbojkaških faza, a nakon što je svaka izvedba procijenjena na skali od pet stupnjeva, frekvencije su uvrštene u formulu.
Takvim načinom računanja dobivamo numeričke vrijednosti na ordinalnoj skali za svaku od pet faza igre koje možemo koristiti kao podatke za statističku obradu.
Rezultati i rasprava
Iz podataka dobivenih deskriptivnom statistikom (tablica 1, dijagram 1) vidljivo je da su značajnije razlike po kriteriju dobivenih i izgubljenih setova postignute u varijablama SMEČ U FAZI NAPADA (3,99 dobiveni naspram 3,66 izgubljeni setovi), SMEČ U FAZI KONTRANAPADA (3,92 dobiveni prema 3,57 izgubljeni setovi) te u varijabli BLOK (2,84 dobiveni prema 2,56 izgubljeni setovi), najvjerojatnije zbog toga što se tim elementima igre osvaja najveći broj poena u setu. U tablici 2 prikazani su rezultati svojstvene vrijednosti, kanoničke korelacije, hi-kvadrat testa, broj stupnjeva slobode i razina značajnosti diskriminacijske funkcije. Iz dobivenih vrijednosti možemo ustvrditi da diskriminacijska funkcija značajno razlikuje dobivene od izgubljenih setova na razini značajnosti od 0.00 (p<0.00), uz relativno visoku kanoničku korelaciju (.58).
Tablica 3 prikazuje korelacije varijabli s diskriminacijskom funkcijom i položaj centroida dobivenih i izgubljenih setova na diskriminacijskoj funkciji. Na negativnom polu diskriminacijske funkcije nalaze se izgubljeni, a na pozitivnom polu dobiveni setovi. Struktura diskriminacijske funkcije je bipolarna. Pozitivni pol definiraju sve varijable, dok se na negativnom polu nije smjestila nijedna varijabla. Najvećom projekcijom diskriminacijsku funkciju definira varijabla SMEČ U FAZI NAPADA (SMNAP), nešto nižom projekcijom varijable SMEČ U FAZI KONTRANAPADA (SMKNAP) i PRIJEM SERVISA (PRIJEM), dok najmanjim projekcijama funkciju definiraju BLOK i SERVIS. Slično je dobio i Marelić (1998).
U ovom se istraživanju varijabla SMEČ U FAZI NAPADA (.71) pokazala kao najsnažnija prediktorska varijabla. Objašnjenje za tako veliku prediktivnost nalazimo u tome da se smeč u procesu napada većinom izvodi nakon idealnog prijema servisa nakon kojega je dizač u mogućnosti organizirati brz i kombinacijski napad koji otežava anticipaciju protivničke obrane, a time i pravovremeno formiranje protivničkog bloka. Ovome u prilog ide i činjenica da se u novom sustavu igre (RPS - rally point system) uspješnom realizacijom smeča u napadu osvaja bod, za razliku od starog sustava gdje se nakon smeča u napadu osvajala samo promjena servisa.
SMEČ U FAZI KONTRANAPADA (.37) ima nešto manju vrijednost, vjerojatno zato što se, novim pravilima, skratilo vrijeme igre za poen. Razlog možda leži i u izuzetno opasnom skok servisu koji ima dva cilja: osvojiti poen ili otežati prijem servisa tako da se dvojnim ili trojnim blokom osvoji poen. Tek ako se servisom i blokom poen ne osvoji, a obrana polja «uhvati» protivnički napad, organizira se smeč za kontranapad.
Nešto nižu statistički značajnu vrijednost ima varijabla PRIJEM (.33). Važnost prijema servisa među trenerima nije upitna, čak je težnja za što boljim odgovorom na opasne servise rezultirala time da je u pravila uveden novi igrač – specijalist samo za prijem servisa i smeča (libero).
Varijable SERVIS (.25) i BLOK (.28) također su se pokazale statistički značajnima i prediktivnima. U setu se servisom u prosjeku postiže 1-2 poena, ali je uloga servisa poput uloge bijelih figura u šahu - njegovim «otvaranjem» diktiramo daljnji tijek igre. Ne samo da osvajanje poena servisom ima značajnu ulogu u stvaranju rezultata, već jednako tako i greška servisa. Prihvatljiv broj grešaka servisa kod uspješnih odbojkaških ekipa iznosi oko 3,5 poena po jednom setu (Marelić, 1998). To znači da na utakmici od pet setova ekipe prosječno smiju pogriješiti i u 15-ak servisa, a da još uvijek mogu ostvariti pobjedu. Blokom se prosječno postiže nešto više poena po setu nego servisom (oko 3-4), ali je uvođenje libera (precizniji prijem servisa i bolja organizacija napada) rezultiralo time da blokeri moraju često individualnim blokom parirati protivničkim smečerima, što smanjuje uspješnost bloka.
Tablica 4 prikazuje rezultate klasificiranja dobivenih i izgubljenih setova momčadi Zetaline na temelju diskriminacijske funkcije. Od 50 izgubljenih setova, 38 je dobro klasificirano (82,61), dok je od 26 dobivenih setova, 18 dobro klasificirano (60).
Zaključak
Rezultati kanoničke diskriminacijske funkcija pokazuju značajne razlike između dobivenih i izgubljenih setova na razini značajnosti od p<0.00 uz kanoničku korelaciju (.58), te možemo ustvrditi da prediktorske varijable (servis, prijem, blok, smeč u procesu napada i smeč u procesu kontranapada) statistički značajno razlikuju dobivene od izgubljenih odbojkaških setova. Pozitivni pol definiraju sve varijable. Najvećom projekcijom diskriminacijsku funkciju definira varijabla smeč u procesu napada, nešto nižim projekcijama varijable smeč u procesu kontranapada i prijem servisa te najnižim projekcijama varijable blok i servis.

Ključne riječi

Hrčak ID:

4223

URI

https://hrcak.srce.hr/4223

Datum izdavanja:

28.6.2004.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 4.797 *