Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

Ekonomičnost različitih načina sjetve travnjaka

Vesna Očić ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb
Josip Leto
Zoran Grgić


Puni tekst: hrvatski pdf 308 Kb

verzije

str. 330-335

preuzimanja: 1.281

citiraj


Sažetak

U nas su još uvijek nedovoljno istraženi ekonomski učinci različitih načina sjetve travnjaka. U svrhu utvrđivanja ekonomskih učinaka, postavljen je trogodišnji poljski pokus u Crkvenom Boku kod Siska. Utvrđivane su produkcija i ekonomske vrijednosti travnjaka zasnovanih direktnom sjetvom u kukuruzište s razmakom redova od 18 i 9 cm, klasičnom sjetvom, renoviranjem prirodnog travnjaka direktnom sjetvom u postojeću tratinu bez primjene herbicida, i kao kontrola prirodni travnjak. U cjelokupnom razdoblju istraživanja najproduktivniji je bio travnjak zasnovan klasičnom sjetvom (38,84 t/ha zelene mase), dok su najmanje produktivni bili prirodni travnjak te travnjak renoviran direktnom sjetvom u tratinu bez primjene herbicida (10,92 odnosno 11,63 t/ha zelene mase). Po jedinici površine, razlike u vrijednosti proizvodnje kreću se od 3276 kn/ha, što je ostvareno kod prirodnog travnjaka, do 17.478 kn/ha, što je ostvareno klasičnom sjetvom. Koeficijent ekonomičnosti najveći je kod direktne sjetve u kukuruzište s razmakom redova od 9 cm (koeficijent 3,17), dok se prirodni travnjak nalazi na samoj granici ekonomičnosti s koeficijentom 1,00. Odnosi uloženog i dobivenog, mjereni vrijednošću doprinosa pokrića, kreću se od 6 kn/ha (kontrola - prirodni travnjak) do 11.420 kn/ha (klasična sjetva). Gledajući proizvodnju sijena, najveću je produkciju pokazala klasična sjetva sa 7,11 t/ha sijena, dok su najmanju proizvodnju postignuli prirodni travnjak i renovirani prirodni travnjak (2,87 odnosno 2,86 t/ha).

Ključne riječi

sjetva travnjaka; produktivnost; cijena koštanja; doprinos pokrića; ekonomičnost

Hrčak ID:

45057

URI

https://hrcak.srce.hr/45057

Datum izdavanja:

10.12.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.431 *