Sjemenarstvo, Vol. 23 No. 4, 2006.
Izvorni znanstveni članak
Utjecaj gnojidbe na prinose zrna ozimog graška cv. Maksimirski ozimi u smjesi s pšenicom cv. Sana
Darko Uher
Zvonimir Štafa
Sulejman Redžepović
Mihaela Blažinkov
Sonja Sikora
Dražen Kaučić
Sažetak
Dvogodišnjim istraživanjima (1999. do 2001. g.) utvrđivan je utjecaj učinkovitosti bakterizacije sjemena ozimog graška i prihrane dušikom na broj i masu suhe tvari kvržica, te prinose zrna smjese graška cv. Maksimirski ozimi i pšenice cv. Sana. Prije sjetve izvršena je predsjetvena bakterizacija sjemena graška s sojem Rhizobium leguminosarum bv. viciae iz zbirke Zavoda za Mikrobiologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Najveći broj kvržica na korijenu graška utvrđen je na bakteriziranoj varijanti 2 (24.5 kvržice/biljci), kao i masa suhe tvari kvržica (0.145 g/biljci). Prosječni prinosi zrna graška u smjesi iznosili su od 1930 kg ha-1 (kontrola) do 2822 kg ha-1 (bakterizacija). Prosjećni prinosi pšenice u smjesi iznosili su od 2250 kg ha-1 (kontrola) do 3300 kg ha-1 (prihrana dušikom). Prinosi ozime smjese graška i pšenice su iznosili od 4180 kg ha-1 (kontrola) do 5708 kg ha-1 (prihrana dušikom). Najveći broj mahuna (12.5) i zrna po biljci graška (52) je utvrđen na bakteriziranoj varijanti 2. Najveća masa 1000 zrna (117.5 g) i masa zrna po biljci graška (6.07 g) također je utvrđena na bakteriziranoj varijanti 2.
Ključne riječi
bakterizacija sjemena ozimog graška; prihrana dušikom; prinos graška; prinos pšenice; prinos ozime smjese graška i pšenice
Hrčak ID:
4272
URI
Datum izdavanja:
1.9.2006.
Posjeta: 1.666 *