Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Koliko nam fašizma preostaje nakon Auschwitza? Uz (auto)imunizacijsku paradigmu Roberta Esposita

Marijan Krivak ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Filozofski fakultet, Osijek, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 475 Kb

str. 543-565

preuzimanja: 1.507

citiraj


Sažetak

Ovaj članak propituje socijalno-političke posljedice nasljeđa jednog povijesnog totalitarističkog koncepta. Radi se o fenomenu »fašizma«. Ima li fašizam neku teorijsku, ali i praktičku aktualnost u suvremenom »novom svjetskom poretku«? S unaprijed pretpostavljenim odgovorom da je tomu doista tako, nameću se argumentacijske strategije objašnjenja same pojave fašizma u suvremenosti. Pitanje u naslovu parafrazira naslove dviju važnih knjiga. Radi se o knjizi Giorgia Agambena Ono što ostaje od Auschwitza, te o zbirci tekstova Rastka Močnika, skupljenih pod naslovom Koliko fašizma? Članak pokušava elaborirati samozadanu tematiku preko problematike »biopolitike«. U tu je svrhu kao inspirativan model poslužila teorija imunizacije/imunitarnosti talijanskog filozofa Roberta Esposita. Kroz nju se pokazuje strukturna neizbježnost fašizma u okviru neo-liberalizma u njegovoj (auto)imunitarnoj paradigmi. Njegovo »količinsko« smanjenje vezano je uz politiku solidarnosti i javnog prostora (kroz zajednicu).

Ključne riječi

fašizam; Auschwitz; biopolitika; (auto)imunitarnost/imunizacija; Roberto Esposito; Giorgio Agamben; Rastko Močnik; solidarnost; javni prostor

Hrčak ID:

46141

URI

https://hrcak.srce.hr/46141

Datum izdavanja:

22.10.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.837 *