Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

RAZLIKE U MIŠIĆNOJ AKTIVNOSTI JEDNU GODINU NAKON REKONSTRUKCIJE PREDNJE UKRIŽENE SVEZE KOLJENA

Mario Kasović orcid id orcid.org/0000-0002-4660-6900 ; Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zrinka Potočanac ; Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Mario Cifrek ; Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Anton Tudor ; Klinika za ortopediju Lovran, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Hrvatska
Mladen Mejovšek ; Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 112 Kb

str. 76-81

preuzimanja: 1.069

citiraj


Sažetak

U radu su promatrane danas dvije najčešće korištene
tehnike rekonstrukcije koje za transplantat koriste
polutetivasti ili vitki mišić (m. gracillis i m.
semitendinosus) ili središnju trećinu patelarne tetive. Cilj
istraživanja bio je utvrditi postoje li kvalitativne
neuromuskularne promjene i odstupanja od zdravog
obrasca pokreta izražene u površinskom elektromiografskom
signalu te u kojoj se mjeri one razlikuju
ovisno o korištenoj operativnoj tehnici jednu godine
nakon rekonstrukcijeACL-a. Ispitanici su bili raspoređeni
u tri homogene skupine. Prvu eksperimentalnu skupinu
(n=5) činili su ozlijeđeni sportaši nogometaši koji su bili
tretirani tehnikom rekonstrukcije ACL-a patelarnim
transplantatom (PAT). Drugu eksperimentalnu skupinu
(n=5) činili su ozlijeđeni sportaši nogometaši koji su bili
tretirani tehnikom rekonstrukcije ACL-a tetivnim
transplantatom mišića gracillisa i semitendinosusa (STG).
Treću, kontrolnu skupinu činili su potpuno zdravi
nogometaši (MODEL). Prag mišićne aktivacije određen
je kao 30% maksimalne amplitude srednje anvelope
elektromiografskog signala pojedinog mišića u
kontrolnoj skupini.
Rezultati godinu dana nakon rekonstrukcije
pokazuju statistički značajno kraće vrijeme aktivnosti
mišića vastus lateralis u fazi leta grupe PAT(.0249, p=.05 i
.005051, p=.05, uz primjenu Bonferroni korekcije) u
odnosu na Model, kasniji kraj aktivnosti mišića vastus
medialis grupe STG u fazi odraza (.0179, p=.05 i .005051,
p=.05, uz primjenu Bonferroni korekcije) u odnosu na
Model te kraće vrijeme aktivnosti mišića vastus lateralis u
prvoj fazi doskoka grupe PAT (.0132, p=.05 i .015873,
p=.05, uz primjenu Bonferroni korekcije) u odnosu na
grupu STG. Rezultati pokazuju neuromuskularne
promjene kod eksperimentalnih skupina nakon
rekonstrukcija i potpune rehabilitacije. Na temelju
rezultata ovog istraživanja nismo u mogućnost ustvrditi
koja je od prezentiranih tehnika rekonstrukcije ACL-a
primjerenija.

Ključne riječi

koljeno, elektromiografija, sportaši, prednja križna sveza, ACL

Hrčak ID:

47832

URI

https://hrcak.srce.hr/47832

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.912 *