Prethodno priopćenje

Kartiranje gornjomiocenskih pješčenjačkih facijesa metodom indikatorskog kriginga

Kristina Novak Zelenika ; INA-Industrija nafte d.d., Sektor za geologiju i upravljanje ležištima, Šubićeva 29, 10000 Zagreb, (ležišni geolog)
Tomislav Malvić ; INA-Industrija nafte d.d., Sektor za geologiju i upravljanje ležištima, Šubićeva 29, 10000 Zagreb, (savjetnik).
Janos Geiger ; University of Szeged, Department of Geology and Paleontology, Egyetem street no. 2, Szeged, Hungary (izvanredni profesor)

Sažetak

Kartiranje facijesa bitan je zadatak u modeliranju ležišta nafte i plina. Vrsta facijesa izravno utječe na vrijednosti poroznosti i propusnosti, svojstava koja podržavaju migraciju i nakupljanje ugljikovodika. U hrvatskom dijelu Panonskog bazena najveći dio ležišta izgrađen je od različitih vrsta gornjopanonskih i donjopontsih pješčenjaka. Različite vrste tih pješčenjaka nastale su kao rezultat taložnih okoliša turbidita, povremeno aktivnih u relativno mirnom, dubljem (uglavnom do 200 m) brakičnom jezerskom okolišu, uz taloženje lapora na bazenskoj ravnici. Pješčenjačka tijela izdužena su pravcem SZ-JI, s oštrim prijelazom prema krovinskim i podinskim bazenskim laporima. S druge strane, bočni prijelaz je postupan, a započinje s čistim srednjozrnastim pješčenjacima, prema sitnozrnastim pješčenjacima ili siltovima, laporovitim pješčenjacima, pjeskovitim laporima i konačno bazenskim laporima. Takva bočna promjena litofacijesa analizirana je u polju Kloštar, u najvećem pješčenjačkom naftnom ležištu „T“, donjopontske starosti. Ulazni podatci bili su dostupni u 19 bušotina gdje su postojala najnovija karotažna mjerenja i račun srednje poroznosti ležišta. Uz načinjenih 6 dodatnih virtualnih bušotina, za koje su vrijednosti procijenjene na temelju interpolacije u programu SurferTM, raspolagalo se s pouzdanim ulaznim skupom podataka. Litofacijesi su analizirani karotažnim dijagramima, kartama poroznosti te konačno, indikatorskim variogramima i facijesnim kartama indikatorskog kriginga. Promjene vrijednosti poroznosti i njihove vjerojatnosti jasno su uočene na kartama indikatorskog kriginga, a također se mogu korelirati s taložnim okolišom u lokacijama odabranih bušotina. Ovo je prvi put da je primijenjena metoda indikatorskog kriginga u pješčenjačkim ležištima ugljikovodika u Hrvatskoj, a rezultati su potvrdili da je ova interpolacijska tehnika prikladna i korisna u kartiranju facijesa na temelju dubinskim podataka.

Ključne riječi

facijes; pješčenjak; lapor; indikatorski variogram; indikatorski kriging; gornji miocen; Savska depresija; Hrvatska

Hrčak ID:

53897

URI

https://hrcak.srce.hr/53897

Datum izdavanja:

31.5.2010.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.130 *