Izvorni znanstveni članak

Šumsko pčelarstvo u dijela južnih Slavena

Vlasta Domaćinović ; Krčelićeva 14, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Pod šumskim ili slavenskim pčelarstvom podrazumijeva se danas već skoro sasvim zaboravljeni tip pčelarstva kod kojega se pčele drže u šumi u umjetno načinjenim dupljama u živom drveću. Takovoj udubini ili košnici za pčele tradicija je određivala veličinu, visinu na kojoj se dubio drvo kao i godišnje doba u koje se taj posao obavljao. Rojevi pčela su se tada naseljavali u takovu košnicu bez pomoći pčelara.
Taj tip pčelarstva bio je poznat kod svih zapadnih i istočnih Slavena. Poznavali su ga i neki narodi koji su živjeli u susjedstvu Slavena (Baltički narodi, Čeremisi/Mari, Baškiri).BiIo je rašireno i na području istočne Njemačke u predjelima koje su za velike seobe naroda bili zaposjeli Slaveni.
Dugogodišnjim bavljenjem tradicijskim pčelarstvom došla sam do zaključka da su južni Slaveni morali nekada davno poznavati i slavenski tip pčelarstva. Na to ukazuju kod južnih Slavena neki prežici. Do danas se mogu naći sporadični primjeri pčelaca čuvanih u duplji u drvetu tako da se na prirodnoj duplji s pčelama načine vrata ili jednostavno otvor na drvetu zabije daskama i načini leto za pčele. Iz takovog staništa med se pčelama oduzimao dok nisu izumrle. U Makedoniji je do II. svjetskog rata bilo poznato namjerno bušenje udubina za pčele u drveću.
Među ostalim dokazima navest ćemo još da su u Sloveniji i u Đakovštini bili poznati tipovi košnica od panja koje su upotrebljavali u svim krajevima u kojima je bilo uobičajeno šumsko pčelarstvo. Dalje, iz jednog mjesta u Sloveniji i iz Medaka u Lici dobili smo podatak da su košnice s pčelama čuvane na drveću. Ovaj način čuvanja pčela bio je poznat u područjima šumskog pčelarstva kada se od čuvanja pčela u drveću prelazilo na pčelarstvo u košnicama.
Na kraju možemo još dodati i neke lingvističke dokaze kao na primjer naziv brt za košnice u živom drveću poznat u zapadnih i istočnih Slavena. Isti naziv nalazimo u Makedoniji za udubljenja za pčele u drveću u šumi i u zemlji. Drugi značajan naziv je dut, dužina, dolženj poznat u Hercegovini i sjeveroistočnoj Sloveniji za poklopac na košnici. Isti naziv je kod sjevernih Slavene nosila daščica kojom se zatvarao otvor za pčele u drveću.

Ključne riječi

šumsko pčelarstvo; južnoslavenski narodi

Hrčak ID:

59864

URI

https://hrcak.srce.hr/59864

Datum izdavanja:

25.3.1999.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 2.840 *