Opvscvla archaeologica, Vol. 33 No. 1, 2009.
Izvorni znanstveni članak
Nadgrobna ploča Marka Aurelija Serena iz Iloka (Cuccium)
Ante Rendić Miočević
; Arheološki muzej Zagreb
Sažetak
U najistočnijemu dijelu Hrvatske, na području grada Iloka
(Cuccium), slučajno je 2000. godine otkrivena rimska kamena
nadgrobna ploča s natpisom. Spomenik je pravokutnoga
oblika, a osam redaka raspoređenih na gotovo čitavoj
prednjoj strani natpisnoga polja uokvireno je jednostavnom
rubnom profilacijom. Tekst epitafa odnosi se na vojnoga veterana,
nekadašnjega centuriona u I. kohorti Luzitanaca
(cohors I Lusitanorum), Marka Aurelija Serena (Marcus
Aurelius Serenus) koji je preminuo s 56 godina, kao i na
njegovu ženu. Na natpisu je ujedno navedeno ime mjesta
u kojemu je pokojnik stekao građansko pravo, odnosno
mjesta koje mu je bilo zavičaj, a riječ je o gradu Bassianae,
današnjim Petrovcima kod Rume. Iz natpisa je razvidno
da je za postavljanje nadgrobnoga spomenika pokojnomu
mužu i sebi zaslužna žena, Klaudija Maksimila (Claudia
Maximilla). Titulus najvjerojatnije potječe iz kasnih desetljeća
2. stoljeća ili s početka 3. stoljeća. Detalj koji privlači
osobitu pozornost svakako je ime vojne jedinice koje je
razmjerno često zastupljeno na vojničkim diplomama, ali
samo u rijetkim prigodama i na kamenim spomenicima.
Od triju evidentiranih natpisa s imenom I. luzitanske kohorte
dosad je bio poznat jedan. Još je međutim zanimljivije
da čak dva natpisa potječu iz hrvatskoga dijela Podunavlja,
što je svakako podatak koji bismo teško mogli pripisati samo
slučajnim okolnostima. Na osnovi arhivske korespondencije
pohranjene u zagrebačkome Arheološkom muzeju ustanovljeno je da je osim spomenutoga iločkog natpisa još jedan
natpis na kojemu se spominje I. kohorta Luzitanaca
bio pronađen u obližnjemu Sotinu, ali je, nažalost, odavno
zagubljen, pa se ne može analizirati ni podvrgnuti cjelovitomu
stručno-znanstvenom vrednovanju. Za razliku od iločkoga
natpisa spomenik iz Sotina, sudeći prema podatcima
zabilježenima na sačuvanoj skici, nije bio nadgrobnoga karaktera,
nego se radilo o žrtveniku posvećenomu Jupiteru.
Čini se da je žrtvenik dala načiniti skupina Tračana, koji
su, po svemu sudeći, u spomenutoj kohorti bili zastupljeni u
razmjerno velikome broju.
Podatak o postojanju dvaju kamenih spomenika s imenom
I. luzitanske kohorte iz hrvatskoga dijela dunavskoga graničnog
područja dopunjuju sliku o djelovanju i mogućim
pravcima kretanja vojnih jedinica u hrvatskome dijelu
Podunavlja. Naime spomenici o kojima je riječ potvrđuju
pretpostavku da je određeno vrijeme I. kohorta Luzitanaca
boravila u utvrdi (castellum) u Sotinu (Cornacum) zajedno
s drugim vojnim jedinicama za koje se pretpostavlja da
su ondje bile stacionirane, a to se najvjerojatnije zbivalo još
tijekom 1. stoljeća. Nakon otkrića spomenutih spomenika
u drugačijemu bi svjetlu trebalo promatrati i značenje
pretpostavljene utvrde u Iloku kako zbog podataka navedenih
na nadgrobnoj ploči Marka Aurelija Serena tako i
zbog grobnih nalaza s vojničkom opremom iz ranih desetljeća
1. stoljeća otkrivenih tijekom nedavnih arheoloških
istraživanja provedenih na tome području.
Ključne riječi
Ilok – Cuccium; nadgrobni titulus; natpis; Marcus Aurelius Serenus; limes; cohors I Lusitanorum; Sotin – Cornacum
Hrčak ID:
60881
URI
Datum izdavanja:
1.9.2010.
Posjeta: 3.297 *