Arhivski vjesnik, Vol. 53 No. 1, 2010.
Pregledni rad
Spašavanje arhivskoga gradiva nakon katastrofa: Nove mogućnosti Središnjeg laboratorija za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva
Igor Kozjak
Sažetak
Kroz povijest, dokumenti i knjige oštećivani su u brojnim katastrofama, među kojima su one što su rezultirale velikim količinama namočenog gradiva predmet posebnih istraživanja. Neovisno o tome je li do močenja došlo zbog poplave, pucanja vodovodnih cijevi, gašenja požara vodom ili prokišnjavanja, voda je jedan od najvećih neprijatelja dokumenata i knjiga što se čuvaju u arhivima i knjižnicama diljem svijeta. Kao glavni problem u spašavanju ističe se brzina sušenja vodom namočene građe. U ovom radu iscrpnije su opisane posljedice djelovanja vode na knjige i dokumentaciju. Ujedno su opisane tehnike sušenja s naglaskom
na liofilizaciju. Ova se metoda pretežito upotrebljava u prehrambenoj,
medicinskoj i farmaceutskoj industriji, a u novije vrijeme svoje je posebno mjesto pronašla i u spašavanju vrijedne pisane baštine i postala je iznimno važna za konzerviranje pisanog gradiva. Ekonomičnost i učinkovitost procesa liofilizacije moguće je predvidjeti modelom sorpcije-sublimacije.
Ključne riječi
Centar za spašavanje arhivskog gradiva HDA; Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju (SLKR); sušenje; liofilizacija; model sorpcije-sublimacije
Hrčak ID:
62416
URI
Datum izdavanja:
15.9.2010.
Posjeta: 1.983 *