Izvorni znanstveni članak

ČIMBENICI ISELJAVANJA SEOSKOG PUČANSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Ivo Grgić orcid.org/0000-0003-3900-4925 ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Tito Žimbrek ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Miroslav Tratnik ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U radu se daju rezultati istraživanja migracija u seoskom području Republike Hrvatske. Cilj je istražiti čimbenike koji utječu na iseljavanje seoskog stanovništva Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno 2007. godine na uzorku od 914 ispitanika dobi od 24 do 45 godina u seoskom području Republike Hrvatske. Odabir naselja i ispitanika bio je slučajan. Provedeno istraživanje pokazuje da su najveće poteškoće života u hrvatskom seoskom području gospodarske naravi, manjak zaposlenja, slaba mogućnost izbora zanimanja i niža zarada u odnosu na zaposlenje u gradu.
Petina ispitanika nije zadovoljna uvjetima seoskog života i namjerava se iseliti. To je zabrinjavajući pokazatelj budući da se radi o populaciji koja je u pravilu završila proces obrazovanja i većinom osnovala obitelj. Najviše mogućih iseljenika, što je bilo i za očekivati, je iz gospodarski nerazvijenih područja Republike Hrvatske. Daljnja depopulacija hrvatskog sela bila bi pogubna, a njene najveće
posljedice bile bi: prevelika urbanizacija, posebice velikih gradova, daljnji neravnomjerni razvitak Republike Hrvatske te nedovoljno iskorištenje prostornog, proizvodnog i ljudskog potencijala. S obzirom na strateški cilj ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, navedeno predstavlja bitno ograničenje njene uspješne prilagodbe europskoj ekonomskoj integraciji. Iseljavanje seoskog pučanstva može se spriječiti prvenstveno povećanjem zaposlenosti i dohotka te stvaranjem takve fizičke i društvene infrastrukture u seoskom području koja će bitno poboljšati životne uvjete seoskog pučanstva. Seoska područja, poglavito gospodarski nerazvijena, nemaju dovoljno vlastitih mogućnosti za ubrzanje razvoja odnosno za nužno smanjivanje razlika u kakvoći življenja prema gradskim područjima. Zbog toga je nužno da njihov razvojni proces više nego dosada potpomogne Država osmišljenim mjerama regionalnog razvoja, uz svekoliku potporu lokalne uprave i samouprave. U tome
bi svoj znatan obol trebalo dati novo-osnovano Ministarstvo za regionalni razvoj.

Ključne riječi

Republika Hrvatska; regionalni razvoj; seosko područje; iseljavanje; kakvoća življenja

Hrčak ID:

64230

URI

https://hrcak.srce.hr/64230

Datum izdavanja:

21.1.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.451 *