Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Otti Berger – hrvatska umjetnica iz Tekstilne radionice Bauhausa

Antonija Mlikota ; Odjel za povijest umjetnosti, Sveučilište u Zadru


Puni tekst: hrvatski pdf 439 Kb

str. 271-282

preuzimanja: 1.088

citiraj


Sažetak

Rad se temelji na istraživanjima provedenima u Bauhaus-Archiv Berlin, Museum für Gestaltung, Dokumentacija Otti Berger. Autorica donosi nove podatke o životu i radu hrvatske dizajnerice, profesorice na Bauhausovoj školi, Otti Berger. Rođena je u Zmajevcu, koji je danas na području Hrvatske, a u doba njezina rođenja nosio je ime Vörösmart i bio je dio Austro-Ugarske. Iako je imala jugoslavensko državljanstvo, zbog mjesta rođenja često je svrstavaju u mađarske umjetnike. Otti Berger je cijeli svoj profesionalni vijek provela živeći, obrazujući se i radeći u Njemačkoj i drugim europskim zemljama. Ostala je relativno nepoznata našoj stručnoj javnosti. Nakon Kraljevske akademije za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu, školovanje je 1927. nastavila na Bauhausovoj školi u Dessauu. Odslušala je Vorkurs kod Lászla Moholy- Nagya i predavanja kod Paula Kleea i Vassilyja Kandinskog. Nakon toga se upisala u Tekstilnu radionicu Bauhausa u Dessauu, a diplomirala je 1930. godine. Nakon odlaska Gunte Stölzl 1931. Otti Berger je vodila Tekstilni odjel Bauhausa. Kratko vrijeme bila je zamjenica Lilly Reich, koja je preuzela Tekstilni odjel 1932. godine. Nakon odlaska iz Bauhausa i njegova zatvaranja Otti Berger je otvorila vlastiti Atelje za tekstil u Berlinu. Vrlo uspješno je surađivala s brojnim tekstilnim tvornicama u Njemačkoj, Nizozemskoj i Švicarskoj, koje su proizvodile tekstil po njezinim dizajnerskim i inventivnim rješenjima s oznakom o.b. – Otti Berger. Bila je jedina dizajnerica iz Bauhausa koja je u to vrijeme zatražila i uspjela dobiti zaštitu patenta za svoj tekstil. Jedan patent ostvarila je u Njemačkoj, drugi u Engleskoj a treći, koji je predan u Njemačkoj, nikada nije odobren. Zbog svog židovskog podrijetla bila je prisiljena zatvoriti tvrtku jer je 1936. dobila zabranu rada. Iako je većina profesora s Bauhausa, uključujući i njezina zaručnika arhitekta Ludwiga Hilberseimera, uspjela dobiti vizu i otići u Ameriku, Otti Berger to nije uspjelo. U više kraćih navrata živjela je u Londonu, ali se tamo nije uspjela trajno zaposliti. Godine 1938. vratila se u Zmajevac, gdje joj je živjela obitelj. Nakon toga očito više nije uspjela napustiti Jugoslaviju. U travnju 1944. deportirana je s obitelji u Auschwitz, gdje je i umrla.

Ključne riječi

Otti Berger, Tekstilna radionica, Bauhaus, 20. stoljeće, tekstilni dizajn, tekstil, Dessau, Berlin

Hrčak ID:

65242

URI

https://hrcak.srce.hr/65242

Posjeta: 2.184 *