Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

DIGITALNI REPOZITORIJI I BUDUĆNOST OČUVANJA I PRIMJENE ZNANSTVENOG ZNANJA

Radovan Vrana ; Filozofski fakultet u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 239 Kb

str. 55-62

preuzimanja: 2.411

citiraj


Sažetak

Informacijska i komunikacijska tehnologija ima velik utjecaj na znanstveno komuniciranje i rad znanstvenika. Načini provođenja istraživanja se mijenjaju; znanstvenici sve više surađuju; računalne mreže sve se više koriste uz nastanak i korištenje sve veće količine podataka. Postoje sustav znanstvenog objavljivanja nalazi se pod pritiskom promjena zbog eksponencijalnog rasta informacijske produkcije, dramatičnog povećanja cijena pretplata (na časopise), povećanih troškova pohrane tiskanih dokumenata i rastućom snagom i dostupnosti digitalne tehnologije. Za učinkovitije provođenje znanstvenih istraživanja, znanstvenicima su potrebni suvremeni izvori digitalnih informacija koji su pružiti podršku njihovim aktivnostima. Jedna takva vrsta informacijskih izvora su i digitalni repozitoriji. Riječ je obično o institucijskim digitalnim arhivima intelektualnih rezultata rada koje su stvorili nastavnici, znanstvenici i studenti neke institucije i koji su dostupni krajnjim korisnicima u instituciji i izvan nje. Digitalni repozitoriji imaju velik potencijal za napredak znanstvenih istraživanja. U digitalnim repozitorijima moguće je pohraniti razne formate datoteka i vrste sadržaja. Institucijski repozitorij može sadržavati e-print verzije znanstvenih radova, podatke istraživanja, ali i obrazovni materijal i druge oblike institucijskih rezultata intelektualnog rada. Kako broj digitalnih repozitorija sa slobodnim pristupom raste, postalo je očito da su institucijskih repozitoriji postali priznati kao esencijalni dijelovi infrastrukture znanosti u digitalnom svijetu.

Ključne riječi

digitalni repozitorij, informacijska tehnologija, arhiv

Hrčak ID:

66896

URI

https://hrcak.srce.hr/66896

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.504 *