Original scientific paper
https://doi.org/10.15176/vol50no205
Ptujsko kurentovanje kao homogeniziranje pokladne kulture
Mateja Habinc
orcid.org/0000-0001-6663-7328
; Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani
Abstract
Članak je fokusiran na pokladna događanja u Sloveniji vezana uz karnevalske likove, zvane kurenti ili koranti, te bajoslovna ili mitska bića Kurente iz pedesetih godina prošloga stoljeća. Analizira raznolike uporabe izraza kurentovanje, koje proizlaze iz povezanosti s tim likovima i koje su se od 1960. godine, ptujskim kurentovanjem, danas “najpopularnijom i najmasovnijom kulturnom i folklornom priredbom u Sloveniji i srednjoj Europi”, počele sve više i više gubiti. U prvim godinama nakon Drugoga svjetskog rata kurentovanje je, kako je ustvrdio Gačnik, moglo označavati ne samo cijelu praksu seoskog karnevala već je to bio i izraz koji se često koristio za opisivanje odgovarajućih društvenih oblika gradskog pokladnog događanja. Zbog česte, raznolike i izmijenjene uporabe izraza korant, kurent i Kurent i ostalih izraza koji iz njih nastaju, autorica smatra da o kurentomaniji kao načinu nacionalizacije pokladne kulture možemo govoriti već (barem) od pedesetih godina prošloga stoljeća. Nakon 1960. godine, kada se u Ptuju pojavio pokladni karneval pod imenom Kurentovanje, višeznačnica je postala jednoznačnicom. U uporabi nacionaliziranog pojma za pokladni karneval, koji je redefinirao ponajprije lokalne prakse, prepoznaje se prisvajanje, a s druge strane dodatno homogeniziranje pokladne kulture u Sloveniji. Naime, ako je ptujsko kurentovanje s jedne strane pokušalo revitalizirati nestajuću pokladnu praksu, s druge je strane, makar što se tiče imena, sva druga i drukčija dotadašnja kurentovanja potisnulo u pozadinu.
Keywords
poklade; kurentovanje; homogenizacija kulture; Slovenija; socijalizam
Hrčak ID:
112300
URI
Publication date:
19.12.2013.
Visits: 1.400 *