Skip to the main content

Original scientific paper

Dijagnostičko-terapijski pristup trudnicama suspektnim na antifosfolipidni sindrom

Marija Glasnović ; Clinical Department for Rheumatology, Immunology and Allergology, Clinic for Internal Medicine, Clinical Hospital Osijek, Osijek, Croatia
Ivica Bošnjak ; Clinical Department for Heart and Vascular Diseases with Intensive Treatment, Clinic for Internal Medicine, Clinical Hospital Osijek, Osijek, Croatia
Aleksandar Včev ; Clinical Department for Gastroenterology, Clinic for Internal Medicine, Clinical Hospital Osijek, Osijek, Croatia
Maja Košuta ; Department for Gynecology and Obstetrics, Clinical Hospital Osijek, Osijek, Croatia
Bahrija Lenz ; Department for Transfusion Medicine, Clinical Hospital Osijek, Osijek, Croatia
Elizabeta Glasnović-Horvatić ; Department for Pathologic Anatomy, General Hospital “dr. Tomislav Bardek”, Koprivnica, Croatia


Full text: croatian pdf 448 Kb

page 10-15

downloads: 1.303

cite


Abstract

Antifosfolipidni sindrom predstavlja pojavu antifosfolipidnih antitijela, vaskularne tromboze i pojavu problema s reprodukcijom žene. Cilj rada bio je prikazati naša iskustva u dijagnostici i liječenju ovog sindroma. U studiju je uključeno 62 bolesnica, 32 s primarnim (PAPS) i 30 sa sekundarnim antifosfolipidnim sindromom (SAPS). 36 bolesnica bilo je trudno, te prospektivno praćeno kroz trudnoću i šest postpartalnih tjedana. 23 bolesnice (71,9%) je bilo lupus-antikoagulant (LA) pozitivno u PAPS-u, a svega 10 (33,3%) u SAPS-u. Antikardioplipin (aCL) je imao češću pojavu u SAPS-u 8 (26,6%) u odnosu na PAPS 3 (9,4%). U tri bolesnice (3,3%) PAPS-u je dijagnosticiran pozitivnošću na antibeta2glikoprotein1 (antiβ2GP1). Najčešća manifestacija u prijašnjim trudnoćama bila je spontani abortus: 25 bolesnica (69,4%), preeklampsija 7 bolesnica (19,4%) koja je u tri bolesnice bila praćena unutarmaterničnim zastojem rasta (IUGR). U četiri bolesnice radilo se o intrauterinoj smrti fetusa (11,1%). Prosječna duljina trajanja trudnoće iznosila je 37,06±0,7 tjedana. Uspješnost terapije aspirinom i niskomolekularnim heparinom je bila 97,2%.

Keywords

antifosfolipidni sindrom; trudnice; antitijela

Hrčak ID:

125314

URI

https://hrcak.srce.hr/125314

Publication date:

1.7.2008.

Article data in other languages: english

Visits: 2.777 *