Original scientific paper
Biblijska intertekstualnost u kronici Roberta de Clarija. Osvajanje Carigrada iz 1204. godine
Patrick Levačić
; Department of French language and literature, University of Zadar
Abstract
Siromašan i pobožan križar iz Pikardije Robert de Clari autor je kronike Osvajanje Carigrada iz 1204. godine. Bio je svjedok Četvrtoga križarskog pohoda te svoju kroniku završava 1216. godine. Iz udaljene vremenske perspektive sagledava sve dobre i loše strane pohoda. S obzirom da je Četvrti križarski pohod neočekivano skrenuo s puta do Svete Zemlje, Clari s drugim pobožnim križarima dijeli nezadovoljstvo i traži moralno opravdanje i istinu. Križarska ideologija sada je podređena svjetovnim interesima Venecije pa je carigradski prostor kod kroničara Villehardouina izgubio svoju sakralnu vrijednost. S druge strane, kod Clarija, u epizodi Bogatstva i čudesnosti Carigrada, carigradski prostor nije desakraliziran pa nabrojane relikvije ne dobivaju samo značenje bogatog plijena. Od svih relikvija u radu se naročito analizira carigradska kristalna fiola, jer ne samo da je Villehardouin ne spominje već ta relikvija sadrži specifičnu biblijsku konotaciju. Clari spaja svjetovni događaj i zaboravljeni duhovni aspekt pohoda koji je sličan hodočasničkom diskursu jer svoju ontološku vrijednost postavlja na čovjeka kao homo viatora na putu prema eshatološkom Jeruzalemu. U tom spajanju svjetovnog i sakralnog Clari se koristi Biblijom. Na intertekstualnoj razini zbiljski se Carigrad tako, kroz formu urbane mirabilije, povezuje sa željenim idealnim gradom, neostvarenim Jeruzalemom.
Keywords
križarska kronika; urbana mirabilija; relikvije Muke; intertekstualnost; Carigrad i eshatološki Jeruzalem
Hrčak ID:
126120
URI
Publication date:
19.8.2014.
Visits: 1.954 *