Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Biblijska intertekstualnost u kronici Roberta de Clarija. Osvajanje Carigrada iz 1204. godine

Patrick Levačić ; Odsjek za francuski jezik i književnost, Sveučilište u Zadru


Puni tekst: hrvatski pdf 1.433 Kb

str. 160-177

preuzimanja: 687

citiraj


Sažetak

Siromašan i pobožan križar iz Pikardije Robert de Clari autor je kronike Osvajanje Carigrada iz 1204. godine. Bio je svjedok Četvrtoga križarskog pohoda te svoju kroniku završava 1216. godine. Iz udaljene vremenske perspektive sagledava sve dobre i loše strane pohoda. S obzirom da je Četvrti križarski pohod neočekivano skrenuo s puta do Svete Zemlje, Clari s drugim pobožnim križarima dijeli nezadovoljstvo i traži moralno opravdanje i istinu. Križarska ideologija sada je podređena svjetovnim interesima Venecije pa je carigradski prostor kod kroničara Villehardouina izgubio svoju sakralnu vrijednost. S druge strane, kod Clarija, u epizodi Bogatstva i čudesnosti Carigrada, carigradski prostor nije desakraliziran pa nabrojane relikvije ne dobivaju samo značenje bogatog plijena. Od svih relikvija u radu se naročito analizira carigradska kristalna fiola, jer ne samo da je Villehardouin ne spominje već ta relikvija sadrži specifičnu biblijsku konotaciju. Clari spaja svjetovni događaj i zaboravljeni duhovni aspekt pohoda koji je sličan hodočasničkom diskursu jer svoju ontološku vrijednost postavlja na čovjeka kao homo viatora na putu prema eshatološkom Jeruzalemu. U tom spajanju svjetovnog i sakralnog Clari se koristi Biblijom. Na intertekstualnoj razini zbiljski se Carigrad tako, kroz formu urbane mirabilije, povezuje sa željenim idealnim gradom, neostvarenim Jeruzalemom.

Ključne riječi

križarska kronika; urbana mirabilija; relikvije Muke; intertekstualnost; Carigrad i eshatološki Jeruzalem

Hrčak ID:

126120

URI

https://hrcak.srce.hr/126120

Datum izdavanja:

19.8.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.954 *