Review article

https://doi.org/10.21860/52;3_283

Deskriptivna i funkcionalna definicija jezgrice – put prema terapiji raka

Mira Krstulja ; Zavod za patologiju i patološku anatomiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
Gordana Đorđević ; Zavod za patologiju i patološku anatomiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
Irena Seili-Bekafigo ; Zavod za kliničku citologiju, KBC Rijeka,
Tamara Braut ; Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, KBC Rijeka, Rijeka

Abstract

Očekuje se da moderna terapija tumora djeluje ciljano i sveobuhvatno. U novim kliničkim ispitivanjima terapije raka primjenjuju se mali molekularni inhibitori transkripcije ribosomalnih gena i aktivatori apoptoze. Model terapije prikazan ovdje je aktivacija supresora tumora koji djeluju u domeni jezgrice. Stanice tumora pokazuju poremećaj regulacije proteina i mutaciju P53 gena koji suprimira rast. Razvoj bolesti definira terapiju. Moderna se definicija bolesti temelji na etiopatogenezi staničnog stresa u kojem sudjeluju brojne organele, uključujući jezgricu. Jezgra i jezgrica su mikroskopski oblici. Ovaj prikaz daje sažet opis onoga što se vidi kada se kaže „jezgrica”. Nadalje su opisani kiseli nehistonski proteini koji se okupljaju oko transkripcijskog ustroja RNK polimeraze I te je istaknut značaj njihove vizualizacije za promjenu definicije jezgrice. Osim što je tjelešce u nukleoplazmi i subnuklearna organela, jezgrica se može vizualizirati pomoću njezinih funkcionalnih struktura – AgNOR-a. AgNOR proteini imaju ulogu u nukleolarnom stresu. Svrha ovoga teksta je raspraviti nukleolarni stres.

Keywords

biološki stres; bolest; karcinogeneza; stanična jezgrica; terapija

Hrčak ID:

163962

URI

https://hrcak.srce.hr/163962

Publication date:

1.9.2016.

Article data in other languages: english

Visits: 3.247 *