Review article
Povijest medicine rada
M.D. Grmek
; Institut za medicinska istraživanja Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Zagreb
Abstract
Čovjek provodi radeći veći dio svojeg svijesnog života, a to mu je prijeka potreba, kako za postignuće osobnog zadovoljstva, psihičke fizičke ravnoteže, tako i za biološko i socijalno održanje i unapređenje društvene zajednice. No rad nije uvijek samo pozitivan zdravstveni i socijalni faktor: on može biti i uzrok bolesti, ako je prenaporan, ako ne odgovara sposobnostima pojedinca, ako nije prekidan prikladnim odmorom ili ako se odvija u posebnim prilikama, koje ugrožavaju zdravlje (na pr. izloženost štetnim kemijskim i fizikalnim utjecajima). Negativni utjecaj nekih zvanja na zdravlje poetski je zbito i snažno opisan već prije 4000 godina u staroegipatskim papirusima: »Vidio sam metalca na radu uz otvor peći za taljenje. Prsti su mu poput kože krokodilove; smrdi gore od riblje mrijesti. Zidar obrađuje tvrdi kamen. Kad dovrši posao, ruke su mu izmorene, tijelo klonulo, tek u sumrak može da sjedne, a krsta su njegova i bedra kao prebijeni. U hranu mu je pomiješano blato i smeće, od gladi grize nokte. Brijač radi do kame noći. Ide ulicama tražeći posla. Napreže ruke samo da bi napunio želudac. Lađar, što prevozi robu do Delte, radi više nego što ruke mogu izdržati. Insekti ga ubijaju. Tkalac u radionici radi teže nego žena u kući. On čuči s koljenima pritisnutim uz trbuh i ne udiše svježi zrak. Podmićuje kruhom vratara, samo da bi mogao vidjeti danje svijetlo. Bojadisar smrdi, oči su mu umorne, ruke rade bez prestanka ... « (Pap. Sallier II i Pap. Anastasi VII).
Keywords
Hrčak ID:
184159
URI
Publication date:
10.6.1957.
Visits: 1.624 *